KLJUČ ISPOD OTJERAČA
Igor LASIĆ
11. siječnja, 2007.

Od ukupno oko 30 tisuća spornih slučajeva, dosad je rješenje u vidu prihvata stambenog zbrinjavanja uz zaštićenu najamninu bez prava na otkup i nasljeđivanje, kupnju stana kroz sustav POS-a ili građevinskog materijala i zemljišta na poklon zatražilo manje od pet tisuća zainteresiranih, a pozitivan odgovor dobilo je od Hrvatske svega par stotina izbjeglih Srba. Svi ostali nisu niti pokušali, možda baš stoga što svoj dom po tome modelu ionako ne bi dobili natrag, ili bi nešto već dobili, ali za ipak malo veći novac

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U dane oko drugog Božića, onoga po Julijanskom kalendaru, a ovdje popularnog kao "srpskog", dva su se važna politička momenta dogodila Srbima u Hrvatskoj. Predstavnike izbjeglih Srba primio je predsjednik Stipe Mesić, dok je okupljene na svečanom prijemu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu tradicionalno pohodio premijer Ivo Sanader. Potonji nije došao u SNV samo da kaže "Hristos se rodi", nego je odrezao – što je bilo kudikamo zanimljivije - da je pitanje stanarskog prava izbjeglih te obespravljenih Srba "riješeno i neće se ponovno otvarati". Mesić je, pak, poručio da "ne smije biti osporavanja prava koja proizlaze iz bivšeg društvenog vlasništva", a riječ je bila prvenstveno o stambenoj problematici.

Napetost po tom predmetu traje otkako su prvi hrvatski građani srpske nacionalnosti otišli iz Hrvatske, ili su bili deložirani iz svog doma, dakle, počev od 1991. godine, pa sve do "Oluje", četiri ljeta kasnije. Zakoni vezani uz stanarsko pravo u međuvremenu su prilagođeni doktrini etničkog čišćenja Hrvatske, a u praksi je najdjelotvornijim svakako ispao formalno zadani paradoks oko stjecanja državljanstva i rješavanja stambenog statusa. Jednostavno, i najčešće ispostavljeno, izbjegli Srbi nisu tokom rata mogli doći u neokupirani dio Hrvatske po domovnicu, bez koje nisu mogli ranije stanarsko pravo pretvoriti u vlasništvo nad stanom, te poput Hrvata iskoristiti (kontra)revolucionarno podržavljenje i zatim privatizaciju zbrisane društvene svojine.

Bizarne odredbe

Na početku je sve izgledalo stihijski, no pokazalo se vremenom koliko je takva zakonska politika nalik onoj njemačkoj uoči Drugoga svjetskog rata, kada su Židovi još imali prilike pobjeći preko granice – uz potpis da svoju imovinu dragovoljno prepuštaju Reichu. Ili je slična jugoslavenskoj politici nakon rata, kad su Talijani masovno napuštali zemlju s istim onakvim potpisom u korist države. U Hrvatskoj su zakoni uređeni naknadno, no krajnji rezultat u osnovi je isti, bar što se tiče ove stvari: oko 24 tisuće Srba ostalo je od 1996. bez ikakvih stanarskih prava. Prošlogodišnje instant-rješenje "Programa stambenog zbrinjavanja", kao navodni kompromis diktiran mlakim pritiskom međunarodne zajednice, naime, definitivno predstavlja legislativni rasplet kojemu se više raduje država, nego ciljani konzumenti.

U međuvremenu su jedne kontroverzne zakonske odredbe na preskok derogirale druge, još bizarnije. Devedesetih je tako, među ostalim, bilo dovoljno da se na ubrzanim sudskim procesima za pojedinačne slučajeve u tužbi navede kako je posjednik stanarskog prava sudjelovao u "neprijateljskoj djelatnosti protiv RH", bez dokazivanja krivnje. Ni kasnijom općom abolicijom taj efekt nije bio poništen, a u zaborav je pao i sporazum između RH i JNA s kraja 1991. godine, kojim su pripadnicima JNA garantirana građanska prava – neprijateljska djelatnost nije spominjana. Ukupno, gadno su pogažena hrvatska ustavna i europska konvencijska prava o jednakosti građana pred zakonom, mirnom uživanju doma i naročitoj zaštiti obitelji. Jasno, notorna diskriminacija oko domovnica nije poslužila kao djelotvoran argument u povratu prava.

Obespravljenima s onih područja Hrvatske koja nisu "od posebne državne skrbi", a to znači onih što u ratu nisu bila okupirana, danas preostaje da u Hrvatskoj, umjesto vlasništva koje proizlazi iz bivšeg stanarskog prava, eventualno prihvate stambeno zbrinjavanje uz zaštićenu najamninu bez prava na otkup i nasljeđivanje, kupnju stana kroz sustav POS-a ili građevinski materijal i zemljište na poklon. Od ukupno oko 30 tisuća spornih slučajeva, dosad je rješenje na ovaj način zatražilo manje od pet tisuća zainteresiranih, a pozitivan odgovor dobilo je od Hrvatske svega par stotina izbjeglih Srba. Svi ostali nisu niti pokušali, možda baš stoga što svoj dom po tome modelu ionako ne bi dobili natrag, ili bi nešto već dobili, ali za ipak malo veći novac.

KLJUČ ISPOD OTJERAČA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.