Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
11. siječnja, 2007.

FERAL ISTRAŽUJE: ZAŠTO DRŽAVA ODBIJA NAGODBE SA OŠTEĆENIMA U SANACIJI KOJU JE PROVELA U CROATIA BANCI I RADIJE PLAĆA MASNE SUDSKE ODŠTETE

STAND-BY DEGAŽMAN
Vedran MARJANOVIĆ
11. siječnja, 2007.

Umjesto da se nagodi s dvadesetak radnika koje je otpustila između srpnja 2003. i prosinca prošle godine, Uprava Croatia banke upustila se u sudske procese, koji bi je mogli koštati desetak milijuna kuna, a i teškog narušavanja poslovnog ugleda. No, za danas već bivšu upravu Croatia banke očito je bilo važnije ukloniti iz upravljačke strukture pojedine pripadnike menadžmenta nego brinuti o imidžu banke u državnom vlasništvu. Aktualna Uprava Croatia banke ne zna koliko ima tužbi na hrvatskim sudovima, no najmanje stotinjak bivših dioničara, izvlaštenih u procesu sanacije Croatia banke, traži zaštitu svojih prava putem suda

< > | cijeli članak | verzija za tisak

croatia_banka_01_150.jpg Iako nipošto jedini takav primjer u bližoj povijesti hrvatskog bankarstva i uredovanja državne administracije, osam godina stara sanacija Croatia banke pravo je vrelo epizoda o sunovratu ovdašnje pravne države. To vrelo, kako pokazuju i nedavne sudske odluke o odštetama koje Croatia banka ima isplatiti nekolicini svojih otpuštenih radnika, nikako da presuši, uz osobito zalaganje Vlade i ostalih javnih tijela koja su uključena u raspetljavanje ovog vlasničko-financijskog klupka.

Umjesto da se nagodi sa dvadesetak radnika koje je otpustila između srpnja 2003. i prosinca prošle godine, Uprava Croatia banke upustila se u pripadajuće sudske procese, koji bi je, prema nekim procjenama, mogli koštati desetak milijuna kuna. Predsjednik zagrebačkog Novog sindikata Mario Iveković, kojem se za pomoć obratio dio otpuštenih radnika Croatia banke, otkriva da su dosuđene prve presude u korist radnika.

"Takav sudski ishod za nas je očekivan. Otkazi u Croatia banci su dijeljeni s obrazloženjem da je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti pri sklapanju ugovora o radu sa dotičnim djelatnicima, te da radnici nisu prihvatili nove, nepovoljnije ugovore o radu. Budući da prema Zakonu o radu ne moraju prihvatiti novi ugovor ako je stari povoljniji, radnici su tako i postupili, pa im je Uprava kao neraspoređenima uručila otkaze. Mi mislimo, a sud potvrđuje, da je sve to rađeno protivno zakonu", tumači Iveković. Za njega je visoki iznos odštete (s obzirom na mali broj ljudi) kojim se barata, posljedica toga što su posrijedi negdašnji pripadnici menadžmenta Croatia banke koje je, sada već bivša Uprava banke (smijenjena u prosincu prošle godine), htjela pod svaku cijenu ukloniti iz upravljačke strukture.

Micanje profesionalaca

"Meni je od početka pregovora sa Upravom banke bilo čudno odbijanje kompromisa s njihove strane, iako je to u svakom pogledu za banku bilo bolje rješenje. I financijski, ali i u smislu poslovnog imidža, koji sudski procesi neminovno narušavaju", navodi Iveković za Feral, dodajući kako se opisano ponašanje Croatia banke značajno promijenilo otkako je njezin novi direktor postao Sandro Kovačić.

Osim Kovačićeva prethodnika Krunoslava Brkljačića, u novoj Upravi Croatia banke u odnosu na stari njezin saziv nema ni Željke Prge i Dalibora Jandla. Pametno je vjerovati kako su te, za navike HDZ-a, kasne smjene na čelu neke od državnih institucija itekako u izravnoj vezi sa otkazima koji su ondje dijeljeni unatrag tri godine. Cilj tih otpuštanja, prema informacijama koje je prikupio Feral, bio je uklanjanje visoko pozicioniranih profesionalaca u banci koji su raspolagali saznanjima što se sve tamo događalo prije, za vrijeme i nakon sanacije koju je u rujnu 1999. predložila Hrvatska narodna banka, a sprovele Vlade Zlatka Mateše i Ivice Račana.

U bateriji banaka čijoj se "sanaciji" i "restrukturiranju" prišlo potkraj devedesetih, Croatia banka se izdvaja po tome što u njoj nije proveden stečaj, kao u osječkoj Gradskoj banci, Županjskoj banci ili Komercijalnoj banci iz Zagreba, već sanacija s brisanjem vlasničkih prava njezinih dotadašnjih dioničara. Umjesto njih, vlasnik je, u stopostotnom iznosu, postala Državna agencija za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u zamjenu za iznos kojim je Croatia banka sanirana.

Oduzimanje dionica

Vlada Zlatka Mateše i tadašnji vrh HNB-a predvođen guvernerom Markom Škrebom navođeni posve mutnim kriterijima odlučili su poštediti Croatia banku kataklizme u koju su poslali nabrojene banke čiji stečajevi traju dandanas, ali su jednim potezom pera razvlastili preko pet tisuća njezinih dioničara. Među njima je i Virovitičanin Marijan Tomljanović, koji spada i među one dioničare koji su od 1999. naovamo pravdu potražili na hrvatskim sudovima.

STAND-BY DEGAŽMAN
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1112_150.jpg