Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator


Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
18. siječnja, 2007.

AKCIJA "PRAVO NA GRAD" U KOJOJ SUDJELUJE PEDESETAK CIVILNIH, KULTURNJAČKIH I OMLADINSKIH ORGANIZACIJA PROTIV HORVATINČIĆEVA PREUREĐENJA ZAGREBAČKOG CVJETNOG TRGA

KRIZANTEME ZA CVJETNI TRG
Bojan MUNJIN
17. siječnja, 2007.

U podzemlju budućeg arhitektonskog raja na Cvjetnom trgu, oblijepljenog milijunima eura, nabrekle moći i VIP apartmana, podzemnih garaža, visećih vrtova i ekskluzivnih dućana, klija jedan za sada beznadni otpor koji bi po redu stvari trebao biti zbrisan s lica zemlje, ali koji ima veliku šansu da na kraju izvuče barem - moralnu pobjedu. Akcija "Pravo na grad" glas je neke davno zaboravljene etike, koje više nema ni u umjetnosti, ni u politici, ni u urbanizmu, ni u kulturi. Ta kultura, umjetnost, politika i urbanizam danas "njeguju kult osobe, primitivizam, klanovske veze i nazadnjaštvo", pa ove važne djelatnosti "postaju reprezentativna proizvodnja bez prisustva javnosti"

< > | cijeli članak | verzija za tisak

rasprodaja_lege_6_150.jpgŠto kažete, da li je Hamlet onda kada se bavio dilemom o biti ili ne biti mislio i na građevinskog poduzetnika Tomu Horvatinčića, na preuređenje Cvjetnog trga i na upravljanje gradom Zagrebom? Vjerojatno jest, jer njegova osjetljivost, kada su novac, moć i vlast u pitanju, postala je već nekako legendarna, no mali problem je što uspješni biznismen Tomo Horvatinčić nema puno vremena za Shakespearea, a Cvjetnom trgu, barem onakvom kakvim ga znamo, dani su čini se – odbrojani. Kako je već u javnosti poznato, cijeli blok kuća od Cvjetnog trga do Gundulićeve ulice Horvatinčić je uglavnom već otkupio i priprema ga se preurediti u poslovno-stambeni prostor ultramodernog stila i ekskluzivne namjene - vrijedan sto milijuna eura.

Projekt bečkog arhitekta Borisa Podrecce, koji je pobijedio na privatnom natječaju Horvatinčića i njegove poslovne Hoto grupe, uključuje pet podzemnih etaža za garaže (700 parkirnih mjesta) i pet nadzemnih etaža s različitim sadržajima ili kako sam Horvatinčić kaže, želja mu je "dobiti nekoliko lijepih dućana, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, novu višefunkcionalnu kino-dvoranu, dječji vrtić, zelene površine, luksuzne stanove te podzemnu garažu". Čini se da gradske vlasti diskretno podržavaju Horvatinčića jer ne samo da je u privatnom žiriju sjedilo pet gradskih službenika nego i predsjednik žirija Slavko Dakić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno planiranje, smatra da "privatni interes može biti i javni interes", te da "Generalni urbanistički plan (GUP) dopušta kreativne izmjene".
 
Bogataški geto
 
Uz građane koji tradicionalno kukaju kako je već kasno, i kako je odluka davno donijeta, na noge su se digli arhitekti, povjesničari umjetnosti i civilne udruge tvrdeći da će Cvjetni trg, sa svojom neoklasicističkom arhitekturom i šarmom prve jeseni, nekom tsunami logikom biti pretvoren u bogataški geto stakla i betona. Za razliku od Horvatinčića koji kaže da se bori "za ljepši Cvjetni trg koji sa haustorima punim štakora propada", povjesničar umjetnosti Zvonko Maković tvrdi da je "natječaj raspisan mimo GUP-a koji u strogoj gradskoj jezgri ne predviđa podzemne garaže i u pješačkoj zoni ne podnosi automobile", te da je nelegalan "jer ne uzima u obzir vlasnička prava stanara, posebno Srpske pravoslavne crkve u čijem se formalnom vlasništvu na Cvjetnom trgu još uvijek nalazi i kino Zagreb".
 
Od 10.000 kvadratnih metara Podreccina projekta "samo 500 kvadrata bit će u obliku kino-dvorane namijenjeno kulturi", tvrdi Maković, "pa će uz već pretvorenu knjižaru u T-com centar i likvidaciju kino Europa, Cvjetni trg izgubiti svoju tradicionalnu kulturnu funkciju". I dok arhitekti tvrde kako je "cijeli natječaj isforsiran mimo i protiv javnosti" (Saša Randić), kojoj "nisu stavljeni na uvid i drugi projekti" (Hrvoje Hrabak) te da se "služio kaubojskim metodama" (Hrvoje Njirić), otpor civilnih udruga ovakvim projektima, koji mijenjaju vanjsko lice grada i njegov unutarnji štimung – dublje je prirode.
 
bandic_lege_5_150.jpg Naime, u podzemlju ovog budućeg arhitektonskog raja na Cvjetnom trgu, oblijepljenog milijunima eura, nabrekle moći i VIP apartmana, podzemnih garaža, visećih vrtova i ekskluzivnih dućana, klija jedan za sada beznadežni otpor koji bi po redu stvari trebao biti zbrisan s lica zemlje, ali koji ima veliku šansu da na kraju izvuče barem - moralnu pobjedu. Akcija u kojoj sudjeluje pedesetak civilnih, kulturnjačkih i omladinskih organizacija pod zajedničkim nazivom "Pravo na grad" i koja traje već dvije godine, glas je neke davno zaboravljene etike, koje – kako misle aktivisti ove akcije - ni u umjetnosti, ni u politici, ni u urbanizmu, ni u kulturi – danas više nema. Ta kultura, umjetnost, politika i urbanizam "njeguju kult osobe, primitivizam, klanovske veze i nazadnjaštvo" - kako kaže Teo Celakovski koordinator akcije - pa ove važne djelatnosti za jedno ozbiljno društvo u Hrvatskoj "postaju reprezentativna proizvodnja bez prisustva javnosti".
 
"Na primjeru poslovnog kompleksa na Cvjetnom trgu koji će postati ekskluzivni, segregirani geto u koji neće ulaziti prosječni građani", smatra Emina Višnjić iz grupe Clubtura, "manipulira se javnošću nudeći joj se garaže kao javnu potrebu, sa željom da se instaliraju skupi dućani koji jesu - privatni interes". Shvaćanje alternativaca o životu u gradu kao "kreativno sudioništvo njegovih građana" rezultiralo je naporima u akciji Pravo na grad u kojima su se tvrdi politički zahtjevi u zadnje dvije godine izmjenjivali s rafiniranim umjetničkim instalacijama.

KRIZANTEME ZA CVJETNI TRG
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.