PROGLEDAJ DOM SVOJ
Tatjana GROMAČA
17. siječnja, 2007.

Polazišna točka je gotova umjetnička produkcija, umjetnice koje imaju veze sa Splitom, ali su u inozemstvu bilo privremeno ili su otišle stalno, ili su se iz njega vratile, te su teme njihovih radova upravo identitet, ono "doma" koje im nedostaje, koje traže ili više ne prepoznaju. U radovima je prisutna paralaksa, dvostruka slika, koja nastaje kada se jednom isključite iz društva, maštate povratke, kada sanjate svoj dom iz djetinjstva, kada čujete kako vas drugi vide, i kada kritički pogledate mjesto kako ga nanovo nalazite…

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Ana Peraica, (Split, 1972.) teoretičarka je suvremene umjetnosti i medija, profesorica filozofije i povijesti umjetnosti, te postakademski istraživač teorije umjetnosti na Jan Van Eyck Academie u Maastrichtu. Stalni je dopisnik austrijskoga časopisa za suvremenu teoriju Springerin, tekstovi su joj prevođeni na sedam svjetskih jezika, a njihovi prijevodi bit će po prvi puta objavljeni na hrvatskom u zbirci Subverzije (Školska knjiga, Zagreb, 2007.). Razgovor sa gospođom Peraica vodili smo upravo uoči početka velikog projekta "Žena na raskršću ideologija", čija je Peraica autorica i selektorica, a koji se, prema riječima Dubravke Ugrešić, jedne od učesnica raznovrsnog i obećavajućeg programa koji se u Splitu održava od 20. siječnja do 20. veljače, već sada može smatrati najvećim festivalom ženske umjetnosti ikada "na ovim prostorima".

- Što je "Žena na raskrižju ideologija"?
 
- Radi se o interdisciplinarnom kulturalnom projektu koji se slaže programski. Publici treba dati mjesto i za negirati i za kritizirati, ali i materijal za predomisliti se, na neki način, pa opet novu temu… Polazišna točka je gotova umjetnička produkcija, umjetnice koje imaju veze sa Splitom, ali su u inozemstvu bilo privremeno ili su otišle stalno, ili su se iz njega vratile, te su teme njihovih radova upravo identitet, ono "doma" koje im nedostaje, koje traže ili više ne prepoznaju. U radovima je prisutna paralaksa, dvostruka slika, koja nastaje kada se jednom isključite iz društva, maštate povratke, kada sanjate svoj dom iz djetinjstva, kada čujete kako vas drugi vide, i kada kritički pogledate mjesto kako ga nanovo nalazite…
 
Sudbine žena
 
- Među gostujućim predavačima nalaze se i neki cijenjeni Splićani…
 
- Da, to su tri vrlo karizmatična predavača koja žive u Splitu, akademik Nenada Cambi, jedini povjesničar umjetnosti čije sam ime imala prilike čuti i izvan zemlje, oduševilo me da se baš on bavio Dioklecijanovim ženama, akademik Miroslav Radman, koji osim vrhunskih znanstvenih dostignuća, dijeli i životno iskustvo odlaska i povratka, a može najbolje objasniti glavnu temu spora "roda i spola" na način Occamove britve. Gdje on zasječe i kaže da je genetski dokazano "ženski" uzeti ćemo kao stvarno, a ostalo kao ideološke konstrukte. Treće predavanje je školske sestre franjevke Rebeke Anić, doktorice teologije, koja će nam razjasniti medijsku teoriju iz domene teologije, mis-interpretacije i iskorištavanja Eve za ženomržačke stavove, od umjetnosti do popularne kulture, uključivši vrlo suvremenu i popularnu hollywoodsku produkciju u filmu, no i Japansku Anime produkciju crtanih filmova.
 
- Važan dio priče je i filmski i video-program.
 
- Filmski i video-program je kompletno internacionalan i nastaje kao komparativni program. Naime, o nekim je temama, primjerice nasilju, muškaračama, bijelom roblju, činjenica, lakše govoriti kada su drugi u pitanju. Meksički film "Još jedan američki san", primjerice, govori o 460 Meksikanki ubijenih za potrebe snuff produkcije u Americi, video Nasrin Tabatabai o ilegalnoj Iranki u Nizozemskoj… Sve je to jako blizu sudbini naših žena koje je iskoristila porno produkcija, ili sudbinama djevojka koje odlaze u babysitting, ili onih koje su otišle kao žive vješalice za odjeću modnih kreatora…
 
I naposljetku, tu je i knjiga u kojoj će se naći teme koje mogu biti samo unutra, od politološke analize lokalnoga mjesta žene mr. sc. Jadranke Polović, istraživanja o ženama u socijalizmu mladih istraživačica Dijane Dijanić i Ive Niemčić, autobiografskog eseja dr. sc. Vande Božičević, nekadašnje pročelnice zadarskog odsjeka filozofije, što je i njen prvi tekst nakon odlaska iz zemlje, teksta Marine Gržinić, do intervjua s Marthom Rosler, koja je klasik ženske umjetnosti i usput, štovateljica Feralovih fotomontaža. Svi oni omogućavaju da se regionalno vidi kao vrlo posebno u internacionalnom kontekstu. Tu dakle postoje kvalitete iz Splita i osim toga – cijeli svijet.
 

PROGLEDAJ DOM SVOJ
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.