Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator


Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
18. siječnja, 2007.

BORIS BAKAL, VODITELJ KAZALIŠNE DRUŽINE "BACAČI SJENKI" I MULTIMEDIJALNI UMJETNIK, O PROJEKTIMA POD ZAJEDNIČKIM NAZIVOM "ČOVJEK JE PROSTOR"

GRAĐANI NISU OVCE!
Bojan MUNJIN
17. siječnja, 2007.

Akcija "Pravo na grad" želi pokazati građanima što se iza njihovih leđa, zapravo, događa. Oni su trenutno žrtve Bandićeve predsjedničke kampanje koja se zove - grad Zagreb. Sportski tereni se otkupljuju za jedan euro i pretvaraju u građevinska zemljišta, a odustajanje Grada od prvootkupa gradskih lokacija, umjesto da na tome Grad zaradi, ukazuje na privatni dogovor nekih osoba iz vlasti i nekih osoba iz sfere kapitala nauštrb građana. U ovom trenutku, osim Cvjetnog trga, u Zagrebu postoji dvadeset lokacija kojima se sprema "prenamjena" u prostore visoko komercijalne vrijednosti

< > | cijeli članak | verzija za tisak

bakal_boris_120.jpg- Čini se da su vaši projekti pod zajedničkim nazivom "Čovjek je prostor" na pola puta između umjetničke ekspresije i društvenog angažmana?

- Radi se o specifičnom bilježenju grada i vremena, koje već nekoliko godina provodimo u Zagrebu u raznim oblicima i pod različitim nazivima. Tako smo nedavno u kinu Tuškanac, a u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, stavili na uvid građanima materijale snimljene u okviru projekta "Vitić pleše", i to u vidu dokumentarne instalacije. Intervjuirali smo arhitekte i stanare, snimali sastanke kućnih savjeta, razgovore unutar raznih obitelji, sastanke sa stambeno-komunalnim poduzećem kao i koncerte, predstave i umjetničke intervencije vezane za ovaj projekt... Prikupljanje svjedočanstava o događanjima u urbanim cjelinama - filmova, fotografija, tonskih zapisa i knjiga – nagnalo nas je da napravimo i interaktivni website, Urbopedia Zagreb, gdje bi građani vidjeli što se na određenim lokacijama kreativno dogodilo i tijekom vremena palo u zaborav.
 
- Zašto se taj projekt zove "Vitić pleše"?
 
- Svaki naš projekt prizivan je temom konkretnog prostora i ljudima u njemu; građanima koji obitavaju u tom prostoru dajemo mogućnost da vide da ono što su radili ili rade u prostoru ima smisla, a ne da je riječ o nečemu što prolazi i zaboravlja se. Proučavajući objekte koje je projektirao Ivan Vitić, jedan od najvećih arhitekata hrvatske moderne, uočili smo da je nekada postojala ideja zajedničkog dobra, zajedništva i optimizma te da se ona izgubila već u osamdesetima, drastično u devedesetima, a danas se čini da je nema. Zgrada u Laginjinoj, inače središte ovog projekta, jest remek-djelo, osmišljena tako da stanari sami pomjeranjem grilja otvaraju kolorističke kombinacije u raznim bojama kako je ostavio arhitekt, dakle, da sami slikaju svoju fasadu. Bila je to jedna brbljava fasada koju su zvali papiga ili Mondrian i koja je plesom stanara na razne emotivne načine komunicirala sa svojim okolišem. Zadnjih dvadeset pet godina te grilje više ne funkcioniraju, fasada otpada, liftovi ne rade...
 
Sudionici pothvata
 
- Vaša akcija je neka vrsta reanimacije javnog dijaloga?
 
- Nama je bila namjera da se zgrada koja je u katastrofalnom stanju - popravi. Stoga smo odlučili da pokažemo stanarima da ta zgrada ima i estetsku vrijednost i da i oni mogu biti sudionici umjetničkog i materijalnog pothvata. Uvjerili smo ih da počnu civilno djelovati. Danas se stanari o svojoj zgradi aktivno brinu, nabavljaju sredstva i stvaraju uvjete za obnovu zgrade, koja bi tu ruinu ponovno pretvorila u biser hrvatske arhitekture. Ono što je potrebno jest informacija i poticaj: šuteći, građani postaju ovce za klanje u mnogim područjima.
 
- Uz druge nevladine organizacije, i vaša umjetnička družina "Bacači sjenki" uključena je u projekt "Pravo na grad".
 
- Kroz projekt "Bilježenje Grada - Bilježenje Vremena" željeli smo stvoriti arhiv koji će ljudima davati sigurnost i povjerenje da se na određenom mjestu događalo nešto vrijedno i zanimljivo što je formiralo grad u kojem oni danas žive. U radu na projektima, i inače, fokusiramo se na paradigmatične primjere, da bismo pokazali principe kako se u gradu može živjeti, kako se može djelovati i kako se može o njemu misliti. Danas se o gradu ne postavljaju prava pitanja i ne daju odgovori. Akcija "Pravo na grad" želi pokazati građanima što se iza njihovih leđa, zapravo, događa. Oni su trenutno žrtve Bandićeve predsjedničke kampanje koja se zove - grad Zagreb.
 

GRAĐANI NISU OVCE!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.