USTAVNOPOLITIČKO I ADMINISTRATIVNO PREUREĐENJE KOJIM BI SE
BOSNA I HERCEGOVINA NAPOKON OSLOBODILA "LUĐAČKE KOŠULJE" DAYTONA
NIKAKO DA SE NAĐE NA DNEVNOM REDU POLITIČARA
HLADNI POGON LUDILA
Ivan LOVRENOVIĆ
24. siječnja, 2007.
Najsvježiji primjer patriotske anateme koja se
srušila na nekoga tko zagovara ideju konsocijacijske demokracije - vlada velike
koalicije, veto, paritet/proporcionalnost, forme kulturne autonomije... - kao
jednog od mogućih obrazaca demokratskoga uređenja BiH jest onaj fra Mije Džolana,
aktualnog starješine franjevačke provincije Bosne Srebrene. Izraziti umjerenjak
i čovjek dijaloga, taj je franjevac iznio vlastito uvjerenje da bi elemente
novoga uređenja države trebalo tražiti u konsocijacijskim iskustvima razvijenih
evropskih zemalja s etnički pluralnom strukturom stanovništva, kao što su Švicarska
i Belgija, no ubrzo su uslijedile optužbe za kleronacionalizam i civilizacijski
zločin
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Najakutnije bosanskohercegovačko pitanje – pitanje ustavnopolitičkog i administrativnog preuređenja kojim bi se zemlja
napokon oslobodila od "luđačke košulje" Daytona - trenutno nije na
dnevnom redu političara i političkih foruma. Oni su još uvijek zabavljeni
pregovorima o konstituiranju vlasti i raspodjelom ministarskih fotelja. Moguće
je pretpostaviti da političari ni nakon toga neće biti voljni da se ovo pitanje
otvara. Oni iz Republike Srpske zato što im daytonski status quo sasvim odgovara, a oni iz Federacije, bošnjački i
hrvatski podjednako, zato što znaju da bi im otvaranje te Pandorine kutije vrlo
vjerojatno poremetilo mir i ugrozilo stabilnost teško stečenih fotelja i
pozicija. A što je bez tih promjena nemoguće stvoriti bilo kakvu perspektivu
političke stabilizacije države i konsolidacije duboko oboljeloga i podijeljenog
društva – to ovdašnjim političarima sasvim sigurno neće prouzročiti političku
ni moralnu migrenu.
Manjak kriterija
Dok tako akteri političke scene djeluju tek u znaku gole
pragme i dnevnih briga oko pozicija i odnosa moći, o uređenju države debatira
se samo u ponekim novinama, javnim tribinama, u nekim intelektualnim krugovima.
Načelno, to je dobar znak, jer svjedoči o makar rudimentarnom postojanju civilnoga
društva, kojemu po definiciji pripadaju i iz njega proizlaze ovakve
manifestacije zapitanosti i angažmana. Na žalost, ta je debata, kao i to
društvo, i sama obilježena svime od čega se inače boluje u Bosni –
nesustavnošću, pomanjkanjem kriterija i kompetencije, grozničavom ideologiziranošću,
nacionalpatriotskim apriorizmima...
Sve to najbolje dolazi do izražaja u odnosu spram jedne ideje
koja se u javnom prostoru pojavila prije nešto više od godine dana, nekako u
vrijeme kada se krajem 2005. počelo, o desetoj godišnjici Daytona, govoriti o
ustavnim promjenama. Riječ je o ideji konsocijacijske demokracije, kao jednom
od mogućih obrazaca demokratskoga uređenja Bosne i Hercegovine. Pisali smo o
tome u više navrata i na ovim stranicama, a u Bosni i Hercegovini pojavile su
se ozbiljne rasprave, u nekim časopisima i u javnim diskusijama, u kojima su obrazlagana
konsocijacijska načela i modeli, njihove prednosti i mane, kao i naša domaća,
bliža i dalja povijesna iskustva s njima. Po teorijskoj upućenosti i
filozofijskopolitološkoj zasnovanosti najkompetentnije radove izlagao je i
objavio prof. dr. Ugo Vlaisavljević sa
sarajevskog Filozofskog fakulteta. U međuvremenu izašla je i njegova vrlo inovativna
knjiga Etnopolitika i građanstvo, u
kojoj su sabrane neke od tih studija. Redakcija magazina Dani organizirala je okrugli stol o toj temi i objavila integralni
sadržaj razgovora, koji je potom, uz još neke radove, prenesen u mostarskom časopisu
Status.
U pretežnom dijelu sarajevske javnosti ideja konsocijacijske
demokracije od samoga početka dočekana je s jakom ideološkom averzijom. Nije
uložen ozbiljan napor da se uopće pokuša razumjeti o čemu se radi, niti da se
suoči sa činjenicom da je golem dio naše političke prošlosti zapravo "konsocijacijski"
(od imperijalnoga, otomanskog modela milleta,
do demokratske formule ZAVNOBIH-a o Bosni i Hercegovini kao "ni srpskoj ni
hrvatskoj ni muslimanskoj, već i srpskoj i muslimanskoj i hrvatskoj"),
nego je na čitavu stvar odmah nabačena etiketa s najubitačnijom diskvalifikacijom:
"hoće se podjela Bosne"!
HLADNI POGON LUDILA
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|