Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
25. siječnja, 2007.

USTAVNOPOLITIČKO I ADMINISTRATIVNO PREUREĐENJE KOJIM BI SE BOSNA I HERCEGOVINA NAPOKON OSLOBODILA "LUĐAČKE KOŠULJE" DAYTONA NIKAKO DA SE NAĐE NA DNEVNOM REDU POLITIČARA

HLADNI POGON LUDILA
Ivan LOVRENOVIĆ
24. siječnja, 2007.

Najsvježiji primjer patriotske anateme koja se srušila na nekoga tko zagovara ideju konsocijacijske demokracije - vlada velike koalicije, veto, paritet/proporcionalnost, forme kulturne autonomije... - kao jednog od mogućih obrazaca demokratskoga uređenja BiH jest onaj fra Mije Džolana, aktualnog starješine franjevačke provincije Bosne Srebrene. Izraziti umjerenjak i čovjek dijaloga, taj je franjevac iznio vlastito uvjerenje da bi elemente novoga uređenja države trebalo tražiti u konsocijacijskim iskustvima razvijenih evropskih zemalja s etnički pluralnom strukturom stanovništva, kao što su Švicarska i Belgija, no ubrzo su uslijedile optužbe za kleronacionalizam i civilizacijski zločin

< > | cijeli članak | verzija za tisak

think_01_200.jpg Najakutnije bosanskohercegovačko pitanje – pitanje ustavnopolitičkog i administrativnog preuređenja kojim bi se zemlja napokon oslobodila od "luđačke košulje" Daytona - trenutno nije na dnevnom redu političara i političkih foruma. Oni su još uvijek zabavljeni pregovorima o konstituiranju vlasti i raspodjelom ministarskih fotelja. Moguće je pretpostaviti da političari ni nakon toga neće biti voljni da se ovo pitanje otvara. Oni iz Republike Srpske zato što im daytonski status quo sasvim odgovara, a oni iz Federacije, bošnjački i hrvatski podjednako, zato što znaju da bi im otvaranje te Pandorine kutije vrlo vjerojatno poremetilo mir i ugrozilo stabilnost teško stečenih fotelja i pozicija. A što je bez tih promjena nemoguće stvoriti bilo kakvu perspektivu političke stabilizacije države i konsolidacije duboko oboljeloga i podijeljenog društva – to ovdašnjim političarima sasvim sigurno neće prouzročiti političku ni moralnu migrenu.

Manjak kriterija

Dok tako akteri političke scene djeluju tek u znaku gole pragme i dnevnih briga oko pozicija i odnosa moći, o uređenju države debatira se samo u ponekim novinama, javnim tribinama, u nekim intelektualnim krugovima. Načelno, to je dobar znak, jer svjedoči o makar rudimentarnom postojanju civilnoga društva, kojemu po definiciji pripadaju i iz njega proizlaze ovakve manifestacije zapitanosti i angažmana. Na žalost, ta je debata, kao i to društvo, i sama obilježena svime od čega se inače boluje u Bosni – nesustavnošću, pomanjkanjem kriterija i kompetencije, grozničavom ideologiziranošću, nacionalpatriotskim apriorizmima...

Sve to najbolje dolazi do izražaja u odnosu spram jedne ideje koja se u javnom prostoru pojavila prije nešto više od godine dana, nekako u vrijeme kada se krajem 2005. počelo, o desetoj godišnjici Daytona, govoriti o ustavnim promjenama. Riječ je o ideji konsocijacijske demokracije, kao jednom od mogućih obrazaca demokratskoga uređenja Bosne i Hercegovine. Pisali smo o tome u više navrata i na ovim stranicama, a u Bosni i Hercegovini pojavile su se ozbiljne rasprave, u nekim časopisima i u javnim diskusijama, u kojima su obrazlagana konsocijacijska načela i modeli, njihove prednosti i mane, kao i naša domaća, bliža i dalja povijesna iskustva s njima. Po teorijskoj upućenosti i filozofijskopolitološkoj zasnovanosti najkompetentnije radove izlagao je i objavio prof. dr. Ugo Vlaisavljević sa sarajevskog Filozofskog fakulteta. U međuvremenu izašla je i njegova vrlo inovativna knjiga Etnopolitika i građanstvo, u kojoj su sabrane neke od tih studija. Redakcija magazina Dani organizirala je okrugli stol o toj temi i objavila integralni sadržaj razgovora, koji je potom, uz još neke radove, prenesen u mostarskom časopisu Status.

U pretežnom dijelu sarajevske javnosti ideja konsocijacijske demokracije od samoga početka dočekana je s jakom ideološkom averzijom. Nije uložen ozbiljan napor da se uopće pokuša razumjeti o čemu se radi, niti da se suoči sa činjenicom da je golem dio naše političke prošlosti zapravo "konsocijacijski" (od imperijalnoga, otomanskog modela milleta, do demokratske formule ZAVNOBIH-a o Bosni i Hercegovini kao "ni srpskoj ni hrvatskoj ni muslimanskoj, već i srpskoj i muslimanskoj i hrvatskoj"), nego je na čitavu stvar odmah nabačena etiketa s najubitačnijom diskvalifikacijom: "hoće se podjela Bosne"!

HLADNI POGON LUDILA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1114_150.jpg