TROJICA U MRAKU
Vedran MARJANOVIĆ
14. veljače, 2007.

Jesu li Hrvatski fond za privatizaciju, odnosno Vladu, šarmirali baš znanstveni atributi "Otoka znanja" ili je pretegnulo još nešto? Odgovor na to pitanje krije se u trokutu koji čine Siniša Grgić, šef Fonda za privatizaciju, potpredsjednik Vlade Damir Polančec, te premijer Ivo Sanader. Bez znanja i pristanka Sanadera - kod kojeg Zoran Maksić, uzgred, odlično kotira - upravljanje hotelima na Koločepu, što praktički znači i raspolaganje otokom, Grgić i ekipa ne bi nikad ostvarili

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Kada je Hrvatski fond za privatizaciju koncem 2005. prodao hotele na otočiću Koločep pokraj Dubrovnika neprofitnoj ustanovi "Otok znanja", iza koje stoje zagrebački poduzetnici Siniša Grgić, Davor Lauc i Željko Markota, javnosti je predstavljeno kako se radi o pionirskom pothvatu na polju "znanstvenog turizma" sa potporom Vlade. Tako je ta transakcija uglavnom i primljena, sve dok početkom veljače ove godine nije objavljeno kako Siniša Grgić prodaje svoju tvrtku "Zavod za poslovna istraživanja", koja je suosnivač "Otoka znanja", i to ni manje ni više nego državnoj Financijskoj agenciji. Dok iz "Otoka znanja" stižu uvjeravanja da se ne mijenja vlasnička struktura ustanove, FINA već dva tjedna o svemu ustrajno šuti, kao da je najnormalnije da javno poduzeće kupuje privatnika, i to za, kako se tvrdi, impozantnih 30 milijuna kuna.

Ne čudi da je na sumnjivo ponašanje FINA-e nalegao oporbeni SDP, čiji je saborski zastupnik Slavko Linić optužio predsjednika Nadzornog odbora FINA-e Ivana Šukera za prikrivanje kriminala povodom kupovine "Zavoda za poslovna istraživanja". Ponavljajući u izjavi za Feral svoje optužbe na račun ministra Šukera i Financijske agencije, Slavko Linić ovako rezonira:
 
"Ako je istina da FINA ne kupuje 'Otok znanja', odnosno hotele na Koločepu, neka se objavi što kupuje od Siniše Grgića i koliko to misli platiti. To je novac poreznih obveznika. Kako je moguće da FINA za ZAPi, čiji je temeljni kapital 40 tisuća kuna, daje 30 milijuna kuna?"
 
Predsjednik Upravnog vijeća "Otoka znanja" Davor Lauc tumači za Feral kako je proces razdvajanja "Zavoda za poslovna istraživanja" na dvije tvrtke u toku, s ciljem da se, kaže, "Zavod" proda zainteresiranima bez suosnivačkog uloga u "Otoku znanja".
 
Pristanak banke
 
"Buduća tvrtka preuzeti će ulog u 'Otoku znanja' i tu nema ništa sporno, niti se bilo što krije", poručuje Lauc, koji je od Linića javno zatražio ispriku za "kriminalizaciju projekta na Koločepu". Lauc ističe kako je bivši potpredsjednik Vlade obmanuo javnost tvrdnjama da je Koločep prodan poduzećima sa osnivačkim ulozima od 20 tisuća i 40 tisuća kuna. Kupac, nastavlja Lauc, nisu tvrtke već ustanova "Otok znanja", čija su osnivačka sredstva tri milijuna kuna.
 
"Osnivačka sredstva uplaćena su u gotovini. HFP-u smo za temeljni kapital hotelskog poduzeća platili 22 milijuna i 21 tisuću kuna što smo najvećim dijelom osigurali iz kredita kod Privredne banke Zagreb. Kredit iznosi šest milijuna eura", pripovijeda čelnik "Otoka znanja".
 
Lauc je potvrdio kako pristanak na razdvajanje Grgićeva "Zavoda" mora dati Privredna banka Zagreb, budući se banka za vraćanje kredita osigurala založnim pravom na osnivačke uloge Grgića i Lauca u "Zavodu". Razložno je vjerovati kako će PBZ takav pristanak i dati, budući je banka zacijelo i kreditirala "Otok znanja" više na bazi poslovnih i društvenih veza njegovih začinjavaca – prije svih Siniše Grgića - a manje na temelju studije o izvodljivosti projekta.
 
Puč i nadglasavanje
 

Iako nikako ne treba umanjiti značaj Željka Markote i njegovog poduzeća "Markotel" u pridobijanju potrebnog kapitala i političkih odluka za projekt na Koločepu, ključan je ipak Siniša Grgić, na adresi čijih poduzeća i udruge "Hrvatski klub za međunarodnu suradnju" je registriran sam "Otok znanja". Za Grgića se pročulo kada je uz pomoć bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića smijenio dotadašnje vodstvo Europskog pokreta Hrvatska (EPH) predvođeno Ljubomirom Čučićem u srpnju 2003., iskoristivši Čučićev skandal sa obiteljskim nasiljem. Predsjednik EPH je postao sam Grgić, a poražena skupina nazvala je skupštinu pokreta na kojoj se smjena odigrala "pučem", optuživši pobjedničku ekipu da je preko noći upisala stotinjak novih članova za nadglasavanje.

TROJICA U MRAKU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.