VODA U UŠIMA
Igor LASIĆ
22. ožujka, 2007.

Državna uprava za vode RH na svojoj web-stranici, u poglavlju "Kakvoća voda", o površinskim vodama iznosi zaključak prema kojem fizikalno-kemijski pokazatelji, režim kisika, hranjive tvari, te biološki i mikrobiološki pokazatelji "ukazuju na promjenu kvalitete vode, tj. na onečišćenje vodotoka uglavnom organskom tvari", a posebno je zabrinjavajuće stanje – zbog prisustva teških metala - na Savi, površinskim tokovima Dalmacije, slivnim područjima Istarskom i Primorsko-goranskom, te vodotocima Drave i Dunava

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Hrvatska se po vodnom bogatstvu svrstava među nekoliko prvih zemalja Europe, odnosno među nekoliko desetaka u svijetu. Taj načelni, a vjerodostojni podatak, otprilike je sve čime se možemo dičiti kad je voda u pitanju, da bi nakon njega neizostavno slijedila konstatacija kako je odnos Hrvatske prema tome resursu u najmanju ruku problematičan – zasad ćemo zaobići termine poput "katastrofalan", "skandalozan", "ekocidan". Katastrofa bi zapravo tek mogla uslijediti, u perspektivi od par desetljeća, i to ne samo ako se obistine profetske lamentacije nalik onoj admirala Davora Domazeta Loše, o skorom svjetskom ratu koji će se voditi (i) oko zaliha pitke vode, pod tri puta šest crnih zastava itd.

Voda, čiji dan u svijetu slavimo 22. ožujka, u Hrvatskoj je već ugrožena hidroenergetskim gradnjama, hidrološkim zahvatima, eksploatacijom šljunka i pijeska, industrijom bez bio-pročišćivača, prometom, pesticidima i komunalnim otpadom. Državna uprava za vode RH na svojoj web-stranici, u poglavlju "Kakvoća voda", o površinskim vodama iznosi Zaključak prema kojem fizikalno-kemijski pokazatelji, režim kisika, hranjive tvari, te biološki i mikrobiološki pokazatelji "ukazuju na promjenu kvalitete vode, tj. onečišćenje vodotoka uglavnom organskom tvari". I dalje o drugim tvarima: "Teški metali su česti onečišćivači površinskih voda(...)", što se, pak, odnosi na "nezadovoljavajuću kategorizaciju" kod 82 posto ispitanih mjernih postaja na Savi, površinskim tokovima Dalmacije, slivnim područjima Istarskom i Primorsko-goranskom, te vodotocima Drave i Dunava.
 
Glavne zamjerke
 
Objavljeno ispitivanje provedeno je 2000. godine, a u međuvremenu se ništa značajno nije promijenilo, barem ne nabolje. Pogoršao se državni tretman voda utoliko što još nije donesena Strategija upravljanja vodama RH, niti zakonske mjere kojima bi u zastaru pale ekološke studije zacrtanih projekata, primjerice potapanja sela Kosinja akumulacijskim jezerom rijeke Like radi dobivanja 350 kilovat-sati struje. "Zelena akcija" istaknula je glavne zamjerke na nacrt Strategije, koje se odnose "na daljnje planove provođenja komercijalnog iskapanja šljunka i pijeska i promoviranja višenamjenskih sustava – akumulacijskih hidroelektrana kao najpovoljnijih i ekološki prihvatljivih rješenja upravljanja vodama".
 
Državno upravljanje vodama u izvedbi vlade i Hrvatske elektroprivrede, u punom svjetlu iskazat će se upravo na primjeru Kosinja, općina Perušić. Ubavi velebitski krajolik zajazit će se među trima branama visine od 24 do 68 metara, a duljine u kruni od 423 do 529 metara, s konačnim jezerom površine oko 1362 hektara. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kako doznajemo, uskoro će potpisati dozvolu HEP-u za izvođenje pripremnih radova, na osnovu studije o utjecaju na okoliš iz 1989. godine, koja je, dakako, drastično zastarjela uslijed brojnih novih znanstvenih istraživanja i saznanja prikupljenih oko Kosinja od '89. do danas.
 
Za razliku od također opasnog projekta gradnje hidroelektrana na gornjem toku rijeke Dobre, potapanje Kosinja odlikuje se dodatnim, socijalnim aspektom problema. Ako netko ne odluči drukčije, naime, prije zatvaranja ispusta na branama trebalo bi nekako razjuriti oko 500 tamošnjih žitelja, preostalih od 1500 njih otprije 30 godina, kad su i krenule najave o humanom preseljenju. Što se tiče najupornije trećine tih ljudi, ne pomažu HEP-u marketinška podilaženja i tvrdnje kako je sve to za njihovo dobro (prospekt "Hidroenergetski sustav Kosinj" upućuje na razvoj ribogojstva i "športova na mirnoj vodi"), tako ni muljanja općine Perušić koja računa s relativno izdašnom proračunskom naknadom, a niti laži da se već zahuktava otkup privatnog zemljišta od Kosinjana.
 
Krajnje nekorektno
 
"Nova studija puno bi koštala HEP, a rezultat mu sigurno ne bi išao na ruku. Projekt bi jednostavno propao zbog neizvodivosti", rekla nam je voditeljica programa zaštite voda "Zelene akcije" Irma Popović, "pa se svi od HEP-a i ministarstva do općine ponašaju krajnje nekorektno prema ljudima koji već tri desetljeća ne mogu dobiti građevinsku ni lokacijsku dozvolu za svoje infrastrukturne potrebe.

VODA U UŠIMA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.