HITROREZ NA GILJOTINI
Vedran MARJANOVIĆ
4. srpnja, 2007.

Iz dijela predložene Vladine liste zakona i propisa koje treba izbaciti iz upotrebe vidljiv je utjecaj na njezino formiranje od strane pojedinih interesnih skupina, posebno iz krugova poslodavaca. Upadljiva je tako dužina popisa pravilnika iz radnog prava koje treba ukinuti ili izmijeniti, pa se tako želi izvan snage staviti čak 25 propisa o zaštiti na radu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Sudeći prema prvim reakcijama na rezultate Vladine akcije uklanjanja zastarjelih i suvišnih zakona i propisa poznatije pod parolama "Hitrorez" i "Pravna giljotina", simbolična sječa gomile pravnih akata viđenih za odstrel mogla bi zahvatiti i nečiju funkciju. Iako je Vlada na svojoj posljednjoj sjednici podržala rezultate "Hitroreza" nije to učinila do kraja. Osluškujući oštre kritike koje su na račun ove akcije stigle iz sindikalnih redova, Hrvatske narodne banke i nekih utjecajnih interesnih udruženja poput Odvjetničke komore, Sanaderov kabinet ostavio je otvorenom mogućnost preinake nekih od prijedloga komisije koja je sastavila sporni popis od 400 pravnih akata koje treba ukloniti i 381 propisa koji valja izmijeniti, a odatle do smjene nekog od odgovornih za promašaje u "Hitrorezu" nije dalek put.

Što je najzabavnije u cijeloj priči oko "Hitroreza", nitko, uključujući čelne ljude dotične akcije Vedrana Antoljaka i Miroslava Kovačića, nije iznenađen uskipjelim reakcijama koje su stigle na ponuđenu listu zakona i propisa koji su zreli za uklanjanje ili "kresanje". Iako to ne kažu izravno, autori liste za giljotinu žele poručiti kako su prijepori oko liste očekivani jer se njome dirnulo u nečije interese.
 
Kao dobar primjer za to služi prijedlog komisije koju su vodili Antoljak i Kovačić da se liberaliziraju cijene odvjetničkih usluga, tako da tarife više ne određuje Hrvatska odvjetnička komora nego dogovor advokata i klijenta.
 
Pretres i prođa
 
Sva je, međutim, prilika da promašaji "Hitroreza" više proizlaze iz posve nejasne i netransparentne tehnologije rada ljudi koji su ga provodili, a manje iz sporadičnih, makar i nenamjernih grešaka.
 
"Ovakav pretres zakona i propisa ne može se obaviti na jednom  mjestu i od strane ljudi čije su stručne reference nepoznate, već samo na principu široke stručne i javne rasprave", ocjenjuje za Feral potpredsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Vilim Herman, izražavajući sumnju kako prijedlog koji je sastavila spomenuta Vladina komisija može biti podloga za raspravu o deregulaciji hrvatskog tržišta rada ili nekog drugog područja života. Nasuprot proglašene Vladine namjere da na ovaj način olakša razvoj poduzetništva, Herman smatra da je ekipa "Hitroreza" dobila domaći zadatak od vladajuće garniture da napravi zvučnu marketinšku akciju u predizborne svrhe i ništa više od toga.
 
"Ne vidim da se u startu vodilo računa o tome da u određenim područjima gospodarskog života ima i pravnih praznina, i to vrlo opasnih za nešto što zovemo pravnom sigurnošću građana i poduzetništva. Nije, dakle, problem samo inflacija zakona i propisa, kako su to postavili u Vladi", zaključuje Feralov sugovornik.
 
Sudeći prema jednom dijelu predloženih rješenja "Hitroreza", ima mjesta sumnji da su prijedlozi njegovih autora plod nečijeg lobiranja po načelu "ako prođe, prođe", posebno iz krugova poslodavaca. Upadljiva je tako dužina popisa pravilnika iz radnog prava koje treba ukinuti ili izmijeniti. Predlaže se stavljanje van upotrebe čak 25 propisa o zaštiti na radu, s obrazloženjem da ih treba zamijeniti onima koji su usklađeni s tekovinama Europske Unije. Očekivano, takvi prijedlozi i objašnjenja dočekani su u sindikalnim krugovima na stražnjim nogama.
 
Javna nabava i tuča
 
Kada se, nadalje, "Hitrorez" zalaže za uklanjanje principa u javnoj nabavi da se kao najpovoljnija ponuda više ne uzima kriterij najniže cijene ponuditelja, onda se očekuje i neko suvislo obrazloženje ili barem adresa s koje je takav prijedlog stigao. Iz priložene dokumentacije na internetskoj stranici "Hitroreza" nije jasno tko se zalaže za opisanu izmjenu propisa o javnoj nabavi, a ni obrazloženje nije puno "jače"; šturo se navodi kako je to potrebno u slučajevima kada kvaliteta ponude ne ovisi samo o cijeni. To, kao i u slučaju prijedloga da banke više ne moraju dostavljati sve poslovne informacije koje od njih zatraži Hrvatska narodna banka – zbog čega je HNB kritizirao Antoljakovu komisiju – upućuje na slabo prikriveni pokušaj "švercanja" krupnih izmjena u određeni vid poslovanja.
 

HITROREZ NA GILJOTINI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.