RATARSKO BANKARSTVO
Vedran MARJANOVIĆ
4. srpnja, 2007.

Pokretanjem agrobanke sa četiri stotine milijuna kuna spašenih u stečaju Gradske banke, potvrđena su dugogodišnja tumačenja kako osječka banka nije ni trebala završiti u stečajnom kolapsu koji je hrvatsko gospodarstvo koštao više od milijardu kuna i za koji zacijelo nitko neće odgovarati, budući da je Državno odvjetništvo u nekoliko navrata odbacilo kaznene prijave podnesene tim povodom protiv bivšega guvernera Marka Škreba

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Da je u političko-gospodarskim prilikama kakve danas vladaju u Hrvatskoj zaista sve moguće, dokazuje najnoviji rasplet u osam godina dugoj stečajnoj agoniji Gradske banke d.d. iz Osijeka. Nakon što je krajem devedesetih na inicijativu i u režiji tadašnjih rukovodilaca Hrvatske narodne banke otjerana u stečaj, tijekom kojeg iz HNB-a i još nekih državnih institucija nije uzmanjkalo napora da se stečaj pretoči i u likvidaciju, Gradska banka ipak je spašena od potpune propasti i, uvjetno rečeno, nastavlja rad kroz Hrvatsku poštansku banku. U pozadini ovog obrata politička je odluka, no uvjeti aranžmana u kojem će državni HPB preuzeti kapital Gradske banke potvrdili su dugogodišnja tumačenja kako osječka banka nije ni trebala završiti u stečajnom kolapsu koji je hrvatsko gospodarstvo koštao preko milijardu kuna i za koji zacijelo nitko neće odgovarati.

"Hrvatska poštanska banka bit će, zapravo, dokapitalizirana od strane Gradske banke s više od četiri stotine milijuna kuna", tumači detalje sporazuma o svojevrsnom fuzioniranju dviju banaka Većeslav Rački, ne ostavljajući pritom sumnje kako ovakav rasplet smatra i velikom osobnom pobjedom. Naime, kad je preuzeo funkciju stečajnog upravitelja, Rački si je, kako kaže, zadao dva cilja.

"Htio sam dokazati da banka ima kapitala za normalan rad, da može, ako treba i godinama, podmirivati sve svoje obaveze. Drugi cilj bio mi je namirenje štediša. Ostvario sam i jedno i drugo", likuje Rački.

HDZ-ovi uvjeti

Prema sporazumu Gradske banke, HPB-a i Državne agencije za sanaciju banaka i štednih uloga (DAB), preostalih oko četiri tisuće štediša vjerovnika Gradske banke namirit će se iz stečajne mase te banke, na što će otići 184 milijuna kuna. Iako onih 420 milijuna kuna za dokapitalizaciju Poštanske banke vuče porijeklo iz stečajne mase Gradske banke, tim novcem dokapitalizaciju će izvršiti DAB, što je daleko od svake formalnosti. Gradska banka, naime, nakon provedbe rečenog dogovora s Poštanskom bankom i DAB-om prestaje postojati, a spomenuti iznos dokapitalizacije, kako nam je pojasnio Rački, stavlja se na raspolaganje budućim podružnicama HPB-a koje će podupirati agrar.

"Organizacija i način rada podružnica u djelokrugu je Hrvatske poštanske banke i to će biti definirano vrlo brzo. Okvir rada agropodružnica se zna - financijsko praćenje poljoprivredne proizvodnje po posebnim, nekomercijalnim uvjetima", otkriva Rački, koji će u nekoj vrsti zasebne, agrobanke unutar HPB, zauzeti funkciju savjetnika.

Stavljanje kapitala Gradske banke isključivo u agrobiznis, očito, bio je uvjet HDZ-ove Vlade da pristane na plan Račkog da se banka spasi od potpune likvidacije. Račkom su tu išle naruku dvije stvari: rapidan pad popularnosti vladajuće stranke u Slavoniji nakon izbacivanja Branimira Glavaša iz njezinih redova i mlako suprotstavljanje jakog lobija velikih hrvatskih banaka bilokakvoj revitalizaciji Gradske banke. Nema sumnje da je HDZ iza ideje agrobanke stao kako bi pojačao pozicije u Slavoniji, u nedostatku drugih projekata. Većeslav Rački i Feralovu je novinaru potvrdio brojna lobiranja kod Ive Sanadera za preobražaj Gradske banke u agrobanku, a visoki dužnosnici Vlade i HDZ-a nisu prilikom čestih posjeta Slavoniji u posljednje vrijeme propuštali najaviti kako će biti osnovana agrobanka.

Financijski lobi

Što se tiče lobija velikih hrvatskih banaka, zarad čijih je interesa Gradsku banku, ali i desetak drugih brzorastućih banaka iz devedesetih (Glumina, Komercijalna, Dubrovačka) zadesila zla sudbina, one su manje-više ostvarile svoje ciljeve, pa im opisana dokapitalizacija HPB-a ne predstavlja veliku prijetnju. Doduše, iz Hrvatske udruge banaka poručeno nam je u utorak, 3. srpnja, kako i dalje zastupaju stav kako je nedopustivo da se Državna agencija za sanaciju banaka i štednih uloga pojavljuje u bilo kojem svojstvu pri revitalizaciji Gradske banke. U Udruzi banaka smatraju kako kapital kojim DAB raspolaže nije njezin, već kapital svih banaka koje izdvajaju sredstva za osiguranje štednih uloga.

RATARSKO BANKARSTVO
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.