AFRIČKO-EUROPSKI SAMIT U LISABONU, NEUSPJELI POKUŠAJ DOGOVORA
ZA USPOSTAVU PARTNERSTVA JEDNAKIH
EUROPA DOBILA BANANU
Tena ERCEG
12. prosinca, 2007.
Propast samita izazvana
je već bojkotom britanskog premijera Gordona Browna koji je najavio da neće
doći ako će se pojaviti na njemu predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe. Europska
većina odlučila je da je Mugabea ipak bolje pozvati, ali su ga zato izbjegavali
po hodnicima i na taj mu način htjeli poručiti da osuđuju njegovu katastrofalnu
ekonomsku politiku, korupciju i prezir prema demokraciji i ljudskim pravima.
Intelektualci poput Vaclava Havela,
Güntera Grassa, Bena Okrija i J. M. Koetzeea optužili su sudionike samita za "politički
kukavičluk" izbjegavanjem pitanja oko dvije najgore svjetske humanitarne
krize u Darfuru i Zimbabveu
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Drugi afričko-europski samit, održan ovog tjedna u Lisabonu,
bio je zamišljen kao događaj na kojemu su se trebali dogovoriti principi za
uspostavu "partnerstva jednakih". Samit je umjesto toga završio
praktički bez ikakvih konkretnih rezultata i u znaku trijumfalističke
osvetoljubivosti afričkih državnika za kolonijalne grijehe europskih zemalja.
Stvar je bila osuđena na propast već samim tim što su se europski
čelnici, ukoliko su htjeli pregovarati o pitanjima kao što su trgovina i
emigracija, morali suzdržavati od spominjanja onih trenutno važnijih,
humanitarnih kriza u sudanskom Darfuru i u Zimbabveu, a bojkot samita od strane
britanskog premijera Gordona Browna u znak protesta zbog ove druge uzburkao
je zlu krv već i prije početka. Brown je još ranije upozoravao da neće
doći na samit ukoliko se na njemu pojavi predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe,
no europska većina odlučila je da ga je ipak bolje pozvati, ali su ga zato
izbjegavali po hodnicima i na taj mu način htjeli poručiti da osuđuju njegovu
katastrofalnu ekonomsku politiku, korupciju i prezir prema demokraciji i
ljudskim pravima.
Politički kukavičluk
Samitu predstavnika 27 europskih i 53 afričke države prethodila
je i svađa s intelektualcima poput Vaclava Havela, Güntera Grassa,
Bena Okrija i J. M. Koetzeea, koji su ih optužili za "politički
kukavičluk" jer ne žele dvije najgore svjetske humanitarne krize staviti
na vrh programa samita, no, kako je to objasnio predsjednik Europske komisije Jose
Manuel Barroso, samit "nije smio postati taocem Mugabea".
Za razliku od sudanskog predsjednika Omara al-Bashira,
jednog od najodgovornijih za genocid u Darfuru, koji nije dobio ni približno
onoliko kritika kao Mugabe, ovog drugog neki europski čelnici, poput
njemačke kancelarke Angele Merkel, te nizozemskog, danskog i švedskog
predstavnika, žestoko su napali, pa ih je Mugabe proglasio "Gordonovom
bandom četvorice". Afrički su čelnici, pak, svi do jednog iza Mugabea
zbili redove i udarili na Europljane optužbama za njihove vlastite grijehe na
kontinentu, a kasnije i redom odbili sve prijedloge koje su im stavili na stol.
Loš početak bio je znak da će loše proći i trgovinski pregovori
u kojima je cilj europskih predstavnika bio one afričke uvjeriti da potpišu
nove ugovore, takozvane EPA-e (Economic Partnership Agreements), i to do kraja
ove godine, jer će u protivnom izgubiti pravo na bescarinski pristup europskom
tržištu koji diktira Svjetska trgovinska organizacija. WTO je, naime, još
ranije trgovinske ugovore koje zemlje poput Velike Britanije, Francuske i
Portugala imaju sa svojim bivšim kolonijama proglasio nezakonitima, te svima
dao rok da ih do kraja ove godine zamijene novima. Novim ugovorima afričkim
zemljama nudi se neograničen pristup europskim tržištima u zamjenu za isto to u
drugom smjeru, no afrički državnici ispravno su procijenili da će najezda
jeftinih europskih proizvoda desetkovati afričke proizvođače.
Stoga je senegalski predsjednik Abdoulaye Wade u ime
svih obznanio da "Afrika odbija EPA-e", te da će se kasnije vidjeti "čime
bi ih se moglo zamijeniti". Predsjednik Južnoafričke Republike Thabo
Mbeki objasnio je da je to zato što je jasno da takvi ugovori "ne
doprinose razvoju afričko-karipsko-pacifičkih zemalja i ne pomažu u borbi
protiv siromaštva".
Novi kolonijalizam
Uvođenje carina, koje će se sada gotovo sigurno dogoditi s
početkom iduće godine, moglo bi naštetiti razvijenijim afričkim zemljama, poput
Namibije, dok će one najsiromašnije ostati zaštićene, no unatoč tome sve su
zemlje odbile ponudu o EPA-i. Ti ugovori, pak, formalno se odnose samo na liberalizaciju
tržišta robama, ali sadrže i klauzulu kojom se afričke države obavezuju i na
pregovore o liberalizaciji tržišta uslugama, što su one, poučene iskustvima
zemalja u kojima je došlo do radikalne liberalizacije tržišta, ispravno
ocijenile kao novi oblik kolonijalizma.
EUROPA DOBILA BANANU
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|