STRUJNI KRUG KRADOM
Vedran MARJANOVIĆ
12. prosinca, 2007.

Za vodu kojom se nazdravlja svakodnevici u Hrvatskoj već godinama se govori da je "među najjeftinijima u Europi", što predskazuje mogući daljnji razvoj događaja. I u skladu je sa opaskom Damira Begovića da HEP i druga naša monopolistička poduzeća čak i kad bi htjeli braniti postojeću cijenu svojih usluga, to ionako neće moći u tekućem procesu približavanja Europskoj Uniji. No, država se ne može potpuno skloniti sa tržišta, primjerice, električnom energijom jer joj se može dogoditi kolaps, kakav se dogodio Kaliforniji prije nekoliko godina

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Najveća europska sindikalna organizacija, Europska konfederacija sindikata (ETUC), sprema se ispostaviti Europskoj komisiji zahtjev da se zaustavi privatizacija i liberalizacija javnih usluga u Uniji, čim iza njega svojim potpisima stane milijun europskih građana. Europski sindikalisti traže da Komisija razmotri i neke druge modele uređivanja tržišta strujom, vodom, telekomunikacijskim i drugim javnim uslugama, osim njihove predaje privatnom kapitalu i hirovima konkurencije, jer su se oba ta scenarija, prema sindikatima, uglavnom iskazala kao ubitačna po standard građana i kvalitetu samih usluga.

Peticiju ETUC-a već je potpisalo i nekoliko tisuća građana Hrvatske, države koja već godinama nezaustavljivo grabi u smjeru suprotnome od ETUC-ove inicijative, a u idućoj je godini čeka dosad možda i najpozamašniji komad liberalizacije tržišta javnim uslugama – ukidanje monopola Hrvatske elektroprivrede na prodaju električne energije građanima, nakon što je ove godine isto učinjeno sa prodajom struje poduzećima.

Slabiji razvoj

Kako će uvođenje konkurencije HEP-u utjecati na cijenu struje koju plaća građanstvo nitko pouzdano i precizno ne zna, ali ne treba računati sa mogućnošću da će doći do pojeftinjenja. U najboljem slučaju, kako kaže bivši direktor HEP-a Damir Begović, cijene će ostati iste.

"Imamo jednu od najnižih cijena električne energije za kućanstva u Europi. Prema tome, netko tko će ovdje doći raditi pored HEP-a neće moći ići jeftinije, ako ne želi velike gubitke u poslovanju. A ne vidim tko bi htio skuplju struju od one koju nudi HEP", tumači za Feral Begović, odbacujući mogućnost da bi se na našem tržištu elektrikom pojavio netko poput Optima telekoma ili Tele 2 u telekomunikacijskoj branši, spreman da za potrebe osvajanja tržišta godinama niže gubitke. Begović kaže da HEP-u mogu konkurirati samo elektroprivrede drugih država, a one svoju robu na domicilnim tržištima prodaju znatno skuplje.

Tako će ostvarivanje konkurencije na tržištu, barem kada je u pitanju struja u Hrvatskoj, vrlo vjerojatno donijeti skuplji, a ne jeftiniji život, potpuno suprotno (pred)tranzicijskim pričama i poštapalicama o ukidanju monopola kao svijetlom putu u bolje, ali i nekim pozitivnim primjerima u tom smislu, kao što je mobilna telefonija. Doduše, i mobilni operateri sve češće odbacuju ideje o daljnjem pojeftinjenju impulsa, tumačeći kako bi niža cijena donijela i nižu kvalitetu usluge i slabiji razvoj, pa uopće nije sigurno da bi davanje još koje "mobilne" koncesije smanjilo cijene. Konačno, monopol T-Coma, niti nakon sedam godina liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, nije razbijen koliko javnost očekuje i ovdašnje gospodarstvo treba.

Monopol T-Coma

T-Com je tržišni lider i u područjima telekomunikacija gdje je to manje-više očekivano, kao što je fiksna telefonija, ali i u sektorima gdje se očekuje vladavina manjih i okretnih, poput širokopojasnog interneta. Kad se, primjerice, zna kako su još do prije koji mjesec operateri u "čvrstoj" telefoniji morali T-Comu plaćati naknadu jer su radili preko T-Comove infrastrukture – odnosno, prebacivan je taj trošak na korisnika novih operatera – onda je jasno dokle se doguralo u ograničavanju monopola T-Coma.

Državna elektroprivreda u još je povoljnijem startnom položaju prije liberalizacije nego što to kasnih devedesetih bile Hrvatske telekomunikacije, pa je stoga 2002. i obavljeno razdvajanje HEP-a na četiri kompanije za prijenos, distribuciju, proizvodnju i opskrbu, pri čemu su za privatizaciju i liberalizaciju predviđene, u prvom koraku koji i sada traje, prijenos i distribucija. U vrijeme tako spravljenog restrukturiranja HEP-a govorilo se i o manjem trošku takvog sustava za društvo i državu, jer će se znati gdje nastaju gubici.

STRUJNI KRUG KRADOM
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.