ISTRAGA I STRAGA
Ivica ĐIKIĆ
21. veljače, 2008.

Nakon što su iz Bruxellesa počele stizati ozbiljne kritike na račun hrvatske inertnosti u vezi s borbom protiv korupcije na visokim razinama i protiv organiziranog kriminala, državna represivna tijela pokrenula su tzv. antimafijašku akciju. No, prema Feralovim pouzdanim informacijama, samo koji dan nakon što je načinjena lista s više od stotinu imena i prezimena hrvatskih građana, čiju se imovinu i poslovanje kani istraživati, ona je, ta lista, dospjela u ruke nekim junacima tajnog popisa. Naši izvori barataju osnovanom sumnjom da je povjerljivi radni dokument iscurio iz republičke Porezne uprave

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Državna represivna tijela i dalje u najvećoj tajnosti nastoje držati detalje tzv. antimafijaške akcije koja je na brzinu pokrenuta prije nekoliko tjedana, točnije onda kad su iz Bruxellesa počele stizati ozbiljne kritike na račun hrvatske inertnosti u vezi s borbom protiv korupcije na visokim razinama i protiv organiziranog kriminala: indirektnim i zamumuljenim odgovorima nastoji se sugerirati da se nešto seriozno i važno radi, ali se – radi pojačavanja dojma – misteriozno skriva što se, zapravo, poduzima, koji bi se konkretni ljudi mogli naći na udaru istražnih institucija, te koje se stvarne efekte kani polučiti. Problem s tajnovitošću, međutim, leži u tome što detalji ove, ad hoc upriličene, operacije nisu tajna za dobar broj osoba na koje se odnosi. Prema Feralovim pouzdanim informacijama, samo koji dan nakon što je načinjena lista s više od stotinu imena i prezimena hrvatskih građana, čiju se imovinu i poslovanje kani istraživati, ona je, ta lista, dospjela u ruke nekim junacima tajnog popisa. Naši izvori barataju osnovanom sumnjom da je povjerljivi radni dokument iscurio iz republičke Porezne uprave kojoj je logično pripao veliki dio posla što se tiče analiziranja prihoda i imovine označenih persona.

Propagandna akcija
 
Tako se ambiciozna – i, značajnim dijelom, propagandno-kamuflažna – akcija već na prvom koraku susrela sa sistemskom opstrukcijom koja je, kao i posvuda u svijetu, najkrupnija zapreka u zatiranju organiziranog kriminala, pogotovo njegovih sofisticiranijih oblika, jer kriminal koji nije sasvim banalan i koji se ne odvija na ulici ne može trajnije egzistirati bez interesne kolaboracije s korumpiranim državnim činovnicima razmještenima po svim slojevima administracije. Umjesto da se opisani skandal iskoristi za hitno provođenje istrage u Poreznoj upravi, ili u svim tijelima koja su raspolagala dokumentom, stvar će se radije zataškati i nastavit će se kao da ništa nije bilo: provjeravat će se imovina sumnjivaca, ali se neće sumnjati u poštenje i u rezultate provjere koju će raditi institucija što, između ostalih, zapošljava pouzdanike istih tih sumnjivaca. Ovakav pristup, naravno, i ne može dovesti do ishoda čija bi važnost premašivala aktualnu potrebu da se namrgođenoj Evropskoj Uniji zamažu oči.
 

Čija se imena nalaze na popisu? Prema našim neslužbenim informacijama, riječ je o osobama koje se tokom proteklih godina – s pravomoćnim presudama ili bez njih – povezivalo s podzemnim miljeom i ilegalnim poslovima: Josip Antić Zefo, Blaž Petrović, Hrvoje Gašparinac, Miroslav Kutle, Nikica Jelavić, Hrvoje Petrač, Vjeko Čuljak, Goran Obradović, Zoran Pripuz, Vlado Rajić, Siniša Šošo, Tino Bralo, Miljenko Žaja Krojf, Vinko Žuljević Klica, Dragan Jurilj, Miki Jakovljević, Vlado Brkić... Plan je da se temeljitoj provjeri podvrgne i imovina kojom raspolažu članovi obitelji onih što su pobrojani u dokumentu, kao i imovinsko stanje ljudi koji su, po rodbinskoj liniji, naslijedili blago tipova što su ubijeni u zagrebačkim obračunima gangsterskih skupina. Još važniji dio plana jest ispitivanje transakcija što su se odvijale preko bankovnih računa ljudi koji se spominju na tajnom spisku, no do zaključenja ovog broja Ferala nismo uspjeli saznati je li za čeprkanje po privatnim bankovnim računima dobiveno sudsko dopuštenje ili se ono još čeka.
 
Američki model
 
Ovaj model borbe protiv krupnog kriminala hrvatskim su vlastima savjetovali stručnjaci iz američkog represivnog aparata, ali nije riječ ni o kakvoj genijalnoj domišljatosti i inovativnosti: smisao je da se uoče disproporcije između legalnih novčanih primanja i ukupne imovinske slike, te da se detektiraju putevi i djelatnosti kojima se novac zarađen reketom, kamatarenjem i švercanjem ilegalnih tvari pretače u legalne poslove koji donose sigurnu, visoku i relativno brzu dobit. "U Hrvatskoj se, prema našim saznanjima, najveća količina ilegalnog novca legalizirala, ili pokušala legalizirati, kroz kupnju građevinskog zemljišta i kroz građevinske investicije", procjenjuje naš sugovornik iz istražiteljskih krugova, te dodaje da su "prljave pare" plasirane i u kupovinu udjela u nekim tvrtkama, u nekretnine, u zaštitarski sektor, u nogometni biznis... "Sa sigurnošću se može kazati da su mnogi ljudi u proteklih četiri-pet godina uspjeli oprati onu količinu novca koju su pustili u optjecaj, te su ostvarili ili će ostvariti značajnu dobit koja se temelji na početnoj 'prljavoj investiciji'."
 

ISTRAGA I STRAGA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.