KOMUNALNE UVREDE
Vedran MARJANOVIĆ
21. veljače, 2008.

Predsjednik Udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, suočio je premijera Ivu Sanadera sa zahtjevom da se stopa poreza na dodanu vrijednost na osnovne komunalije smanji sa 22 na pet posto. Vlada dosad nije odgovorila na taj zahtjev, a ukoliko odgovor bude negativan, neće ga biti jednostavno formulirati, posebice što se preporukama Europske unije Hrvatskoj ostavlja prostor smanjenja stope PDV-a na javni prijevoz, vodoopskrbu, čistoću, upravljanje otpadom i pogrebne usluge, no ne i uvođenje nulte stope

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Vladino siječanjsko "čačkanje mečke" o uzročnicima rasta inflacije urodilo je različitim protuoptužbama i prijedlozima, među kojima se najozbiljnijim zasada čini zahtjev Udruge gradova prema Banskim dvorima da se smanji porezno opterećenje na komunalne usluge. Na jednom od savjetovanja središnje i lokalne vlasti sa sindikatima i privrednicima o obuzdavanju inflacije, predsjednik Udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, suočio je premijera Ivu Sanadera sa zahtjevom da se stopa poreza na dodanu vrijednost na osnovne komunalije smanji sa 22 na pet posto. Vlada dosad nije odgovorila na taj zahtjev, a ukoliko odgovor bude negativan, neće ga biti jednostavno formulirati, ne samo zbog aktualnog socijalnog i ekonomskog trenutka, nego i zbog argumenata koji su na strani Udruge gradova.

Prema dokumentaciji koja nam je dostavljena iz udruženja koje vodi Vojko Obersnel, cijene gradskih usluga poput isporuke vode i komunalne naknade prije oporezivanja, podcijenjene su već godinama. Otuda, veli isti izvor, subvencije gradskim komunalnim poduzećima iz lokalnih proračuna kako bi gubici poduzeća bili podnošljiviji.

Ekonomske cijene

"Paradoksalno je da jedinice lokalne samouprave, s jedne strane, iz svojih skromnih proračuna izdvajaju dio sredstava i cijene komunalnih usluga subvencijama drže pod kontrolom kako bi one građanima bile jeftinije, a s druge strane te su komunalne usluge opterećene visokim PDV-om koji u cijelosti predstavlja prihod središnje države", dio je zaključaka Udruge gradova, koja se poziva i na pripadajuće preporuke Europske Unije Hrvatskoj, odnosno svim zemljama koje kane pristupiti Uniji, o PDV-u na komunalne usluge. U tim se preporukama ostavlja prostor smanjenja stope PDV-a na javni prijevoz, vodoopskrbu, čistoću, upravljanje otpadom i pogrebne usluge, no ne i uvođenje nulte stope.

Preporuke EU odbacuju nultu poreznu stopu u potpunosti, pa budući da je u Hrvatskoj takav porez na snazi za više proizvoda i usluga (kruh, mlijeko, knjige, dio lijekova), ovdašnji porezni sustav morati će ionako doživiti značajne promjene. Nije teško izračunati koliko bi komunalije automatski pojeftinile kada bi se gradski prijevoz, odvoz smeća, komunalna i naknada vodovodu i odvodnji oporezivali po četiri puta manjoj stopi PDV-a; u Zagrebu, recimo, to bi bilo – prema podacima potrošačke košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata – za četveročlanu obitelj otprilike 400 kuna manje mjesečnih troškova.

No, budući da same gradske uprave priznaju kako su cijene mnogih usluga koje pružaju niže od tzv. ekonomskih, jasno je da bi poskupljenja bilo i nakon zaiskanog smanjenja PDV-a, pa bi konačne blagodati za građane bile manje. Ali, kao što se vidjelo prilikom nedavnog vraćanja koštanja dijela prehrambenih proizvoda na staro, cijenu života u Hrvatskoj gradske uprave ni nisu značajnije podigle.

U Udruzi gradova raspolažu podatkom da tamo gdje je u posljednje dvije godine bilo poskupljenja komunalnih usluga, opet nije došlo do kreiranja cijena koje su iznad nacionalnog prosjeka. Tako tvrde kako je od 55 gradova za koje je Udruga analizirala cijenu komunalne naknade, promjenu cijene u posljednje dvije godine izvršilo samo pet gradova u prošloj i jedan u ovoj godini.

"Značajnije promjene cijene komunalne naknade dogodile su se u Vrbovskom, Slunju, Delnicama i Slatini, no nove cijene komunalne naknade manje su ili jednake cijenama komunalne naknade u većini analiziranih gradova", stoji u studiji Udruge gradova.

Rekordni parking

Cijene vode, tvrdi gornji izvor, u 2007. mijenjane su nešto češće. Od 57 analiziranih gradova, 15 ih je diglo koštanja vodoopskrbe i odvodnje, a u osam slučajeva to je još uvijek ispod državnog prosjeka koji, u ovoj godini, iznosi sedam kuna i 72 lipe po metru kubnom. Iznad nacionalnog prosjeka, za petnaest posto, je i vodoopskrbni namet u glavnom gradu države, ali to je više pravilo nego iznimka, kada su u pitanju komunalni troškovi u Zagrebu. Lani je u metropoli poskupilo doslovce sve i uvijek se radilo o stopi većoj od 11 posto, a rekord zasad predstavlja parking koji je u roku 48 mjeseci skočio za nevjerojatnih 75 posto. Otuda i upozorenja ekonomskih analitičara poput Željka Lovrinčevića, da bi zagrebačka gradska uprava, ako nastavi započetim tempom, mogla podjariti inflaciju na državnoj razini.

KOMUNALNE UVREDE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.