BOLJE MART NEGO PAKT!
Anna Maria GRÜNFELDER
5. ožujka, 2008.

Nejednakost spolova nije istrijebljena, nego se vratila kroz nove rupe sustava i zakona. Ono što su prije sto godina žene prvi put problematizirale u SAD-u – s poznatom posljedicom, trenutnim otkazom – nije davna prošlost, nego i te kako aktualna naša stvarnost: radnice u Sinju, u Osijeku, nalaze se u sličnome položaju kao i njihove prethodnice, a te su radnice kotačice u globalnim procesima

< > | cijeli članak | verzija za tisak

"Kad smo zajedno, s nama zablista lijep dan, kroz mračne kuhinje i sivilo tvorničkih hala zasja sunce, ljubi naš jadan, napaćen svijet i svatko čuje kako zapjevamo KRUH I RUŽE."
 
(Pjesma nastala 1912. u štrajku glađu tekstilnih radnica protiv plaća zbog kojih su njihove obitelji ostale gladne.)
 

Tko god tvrdio da je Međunarodni dan žena zaista zastario, anakroničan i nepotreban spomen-dan, zacijelo nije najbolje informiran (dobrohotno ću se okaniti drugih kvalifikacija takvih suvremenika). Kad 8. ožujka svake godine žene izlaze na ulice, ne bi li se borile za "ženska prava", sadržaj se mijenja s vremenima, no manjkavosti ima uvijek, frustracije, bijes, bunt se ne izjalovljuje. Na žalost, uvijek su opravdane.
 
Ove godine obilježavamo stotu obljetnicu izlaska čikaških tvorničkih radnica sa zahtjevima za jednake plaće duhanskih radnica i radnica. Život radnica prije sto godina bio je jadan i okrutan. Dana 8. ožujka 1857. tekstilne su se radnice u New Yorku udružile za štrajk; godine 1908. došlo je do još jednoga štrajka tekstilnih radnica, u tvornici "Cotton" u New Yorku. Poslodavci, u nastojanju da spriječe solidariziranje sindikata s radnicama, zaključali su žene u tvornicu. Iz neobjašnjivih razloga izbio je u tvornici požar. Samo malom broju zatočenih radnica pošlo je za rukom pobjeći. Poginulo je 129 radnica u plamenu.
 
Februarska revolucija
 
Godine 1909. dvadeset tisuća švelja s Manhattana stupilo je u dvomjesečni štrajk za bolje plaće. Tisuće je hapsila policija, no radnice su izborile povišice, a 1909. sjevernoameričke socijalistkinje obilježile su taj dan velikim demonstracijama za glasačko pravo žena i socijalističkih ideja. Godine 1921., pak, definitivno je, na odluku komunističke konferencije žena, 8. ožujka uvršten kao Dan žena, tim više jer su tekstilne radnice u Petrovgradu pokrenule radničke demonstracije, koje su zahvatile i radnike i širile se u Februarsku revoluciju (prema Julijanskome kalendaru 8. ožujka je 23. veljače).
 
"Osmi mart" će ubuduće imati najveći mogući međunarodni odjek i značaj za interese i borbu svih izrabljivanih i potlačenih žena. Prema nepotvrđenim informacijama, zatočenice KZ-a Ravensburg su 8. ožujka 1945. obilježile taj dan u koncentracijskom logoru, za što su sudionice tihoga štrajka robovskih radnica platile životima. Tijekom industrijalizacije su poslodavci osmisli sustav "nižeplaćenih skupina" zbog tobože lakšeg fizičkoga rada žena. No fizički rad sigurno nije bio "lakši". Ali kad kao poslodavac sjedate na čvrstom položaju i možete odlučivati, imate i suverenu moć definiranja kvaliteta rada, a povrh toga i radnih sposobnosti muškaraca i žena.
 
Tad možete, ne zbog obzira na nježniju fizičku konstituciju žena, ženski rad definirati kao "lakši" u smislu "manje stresan", ali i manje produktivan, kreativan, odgovoran. Pojam "lakši" se odnosi na punjenost novčanica kad dođe obračun – i posebno drastično dolazi do izražaja, kad se radi o odlukama, komu treba dati otkaz, kad se poduzeće treba otarasiti suvišne radne snage.
 
Tradicionalne domene
 
Ono što su prije sto godina žene prvi put problematizirale u SAD-u – s poznatom posljedicom, trenutnim otkazom – nije davna prošlost, nego i te kako aktualna naša stvarnost: radnice u Sinju, u Osijeku, nalaze se u sličnome položaju kao i njihove prethodnice, a te su radnice kotačice u globalnim procesima.
 
Iako danas svaki iole informirani građanin svijeta zna da je tržište radne snage globalizirano isto tako kao i tržišta rada, kapitala i robe, posljedice toga nisu baš svima jasne – ili ih ne žele svi registrirati i prepoznati: nejednakost spolova nije istrijebljena, nego se vratila kroz nove rupe sustava i zakona. Prema informacijama Međunarodne udruge sindikata, najugroženije su žene danas u novim oblicima rada: u slobodnim trgovinskim zonama, u neformalnim oblicima rada, kao što su to time-sharing ili job-sharing.

BOLJE MART NEGO PAKT!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.