OTELI KOLOČEP
Luko BRAILO
5. ožujka, 2008.

Nakon razlaza osnivača neprofitne ustanove Otok znanja, kojoj je prije dvije i pol godine Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) prodao većinski paket dionica Hotela Koločep, minulog je ponedjeljka registrirana tvrtka Otok znanja – turizam, a njezin je formalni osnivač dioničko društvo Hoteli Koločep koje se već u istim objektima i na istom prostoru bavi hotelijerstvom i uslugama, što otvara prostor špekulacijama da je to samo manevar za pokušaj prijenosa nekretnina Hotela Koločep na novu tvrtku

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dok se u većini hotelskih poduzeća odvijaju pripreme za nastupajuću turističku sezonu koja ove godine počinje ranije radi skorih uskrsnih blagdana u Hotelima Koločep, odnosno glasovitom Otoku znanja, uglavnom su zaokupljeni unutarnjim reorganizacijama i sumnjivim transferom vrijedne imovine. Nakon razlaza Željka Markote te Siniše Grgića i Davora Lauca, osnivača neprofitne ustanove Otok znanja kojoj je prije dvije i pol godine Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) prodao većinski paket dionica Hotela Koločep i Markotina prijedloga da se ta tvrtka vrati u vlasništvo države, a o čemu je Feral pisao, sve je očitije kako se na otoku nedaleko Dubrovnika, ubrzano odvija neka vrsta akcije "znanje – imanje".

Na takav zaključak upućuju dosadašnji i najsvježiji postupci Davora Lauca i Siniše Grgića, predsjednika i člana Nadzornog odbora Hotela Koločep, ujedno i čelnika ustanove Otoka znanja koji se nikako ne slažu s mogućnošću povratka Hotela Koločep u državno vlasništvo.
 
Alternativa privatizaciji
 
Projekt Otoka znanja, podsjećamo, temeljio se na neprofitnom djelovanju te ustanove, njezinoj suradnji s uglednim znanstvenim i obrazovnim institucijama iz Hrvatske i inozemstva, petogodišnjem ulaganju višem od 200 milijuna kuna... Riječju, program i djelovanje Otoka znanja trebao je biti alternativa klasičnim hrvatskim privatizacijskim procesima što se, međutim, nakon dvije godine pokazalo više nego upitnim.
 
Potvrđuje to, među ostalim, i superbrzo osnivanje novog poduzeća za hotelijerstvo i usluge znakovita naziva "Otok znanja – turizam" koje je u Trgovačkom sudu u Dubrovniku registrirano početkom ovog tjedna, točnije u ponedjeljak, 3. ožujka.
 
U nastajanju nove tvrtke ne bi bilo ništa čudno, da njezin osnivač nije dioničko društvo Hoteli Koločep koje se već u istim objektima i na istom prostoru bavi hotelijerstvom i uslugama. Djelatnosti kojima je novo poduzeće krenulo u osvajanje turističkog tržišta gotovo na vlas odgovaraju onome čime se bavi i njegov osnivač, pa je pitanje što će ubuduće raditi dvije gotovo istovrsne tvrtke na istoj adresi, odnosno Donje čelo bb – Koločep. Je li riječ o namjenski osnovanom poduzeću za prikrivanje određenih poslovnih poteza ne možemo decidirano tvrditi, ali je znakovito kako nova tvrtka "Otok znanja – turizam" ima temeljni kapital od svega 20 tisuća kuna.
 
Ni to, naravno, nije ništa osobito neuobičajeno, ali u dubrovačkoj gospodarsko-ulagačkoj praksi upravo su tvrtke čiji temeljni kapital ne prelazi 2500 eura, u pravilu, povezane s raznim sumnjivim slučajevima, poput glasovite javne garaže na Ilijinoj glavici, gradnje Golf centra na Srđu, prenamjeni i proširenju građevinske zone na Nuncijati itd. Sumnju u čiste namjere s osnivanjem paralelne tvrtke za hotelijerstvo i turizam pri Hotelima Koločep izaziva i činjenica da je za direktora Otoka znanja – turizam postavljen Josip Mecner, čovjek od 66 godina, knjigovodstveno-računovodstveni stručnjak iz Zagreba koji je istodobno član Uprave i jedan od trojice direktora matičnog poduzeća Hoteli Koločep.
 
Sukob u javnosti
 
Uzmu li se u obzir te novonastale okolnosti postaje i jasnije zašto su, primjerice, već spomenuti Siniša Grgić i Davor Lauc nezadovoljni "što se sukob s Markotom koji traje već neko vrijeme preselio u javnost", a što "može donijeti veliku štetu ustanovi Otok znanja". No, ako će se logički i datumski pratiti nastajanje i odvijanje sukoba među osnivačima Otoka znanja lako je uočiti zašto se može govoriti o pokušaju transfera iznimno vrijednih koločepskih nekretnina. Kojih je na Kalamoti, kako Dubrovčani zovu Koločep, oko sedam tisuća metara četvornih u osam hotelsko-apartmanskih objekata i vila, te oko 31 tisuća kvadrata pripadajućeg zemljišta.
 
Zašto je nemoguća daljnja provedba projekta Otoka znanja, kako to tvrdi Željko Markota, temeljeći svoje navode na rezultatima dvogodišnjeg poslovanja Hotela Koločep i "odlukama koje se u zadnje vrijeme donose u Hotelima Koločep", a s kojima "nije suglasan". Godine 2006. Hoteli Koločep su ubilježili oko 26 tisuća noćenja i ostvarili dobit od oko 250 tisuća kuna. Prošla godina s gotovo jednakim turističkim prometom u konačnici će pokazati simboličnu dobit od oko 90 tisuća kuna. No, pritom valja imati na umu da Hoteli već godinama vuku tzv. preneseni gubitak od oko 30 milijuna kuna koji je dvostruko veći od temeljnog kapitala Hotela Koločep.
 

OTELI KOLOČEP
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.