KAKVA WAJDA OD POLJAKA?
Vladimir MATIJANIĆ
5. ožujka, 2008.

Nedavno objavljena informacija da su policija i Državni inspektorat utvrdili da članovi Uprave splitske Željezare pristigli iz Poljske rade "na crno", tek je fragment priče o Zlomrexu, priče koja daje dovoljno razloga za zabrinutost radnicima Željezare. Novac koji unosi u Željezaru, Zlomrex prikazuje kao svoje potraživanje, pa se radnici plaše da će Poljaci nastaviti zaduživati Željezaru i onda, kada procijene da ona neće moći vraćati dug, gurnuti je u stečaj. Uz to, početkom godine objavljeno je da je agencija za procjenu kreditnog rejtinga S&P snizila Zlomrexov korporativni rejting

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Morali su se zaista bizarno osjećati ovih dana zaposlenici splitske Željezare, a trenutačno ih ima 455, kada su saznali da je državni inspektorat pokucao na vrata njihove tvrtke, te utvrdio da su njihovi spasitelji, članovi Uprave poljskog Zlomrexa, koji je kupio Željezaru, radili na crno. Točnije, Državni inspektorat iz Splita i službenici kaštelanske Policijske postaje – splitska je Željezara, naime, locirana u Kaštelima - zatekli su u Željezari pet poljskih državljana bez radne dozvole. Prema napisima u medijima, radi se o Ryszardu Glemzi, predsjedniku Uprave Željezare, Karolu Jelenu, članu Uprave, Karolini Barbari Majerszyk, te još dvije osobe – informatičaru i "jednom koji se bavi starim željezom". Priča ne mora biti osobito dramatična ni znakovita, može se protumačiti tek kao birokratska nepromišljenost poljskoga investitora koji je u želji da usreći svoju novu tvrtku zaboravio riješiti formalnosti, da se uz nju nije naslonio i na niz drugih događaja i informacija koje Zlomrex prikazuju u ne baš osobito lijepom svjetlu. Točnije, rad "na crno" skupine Poljaka, čak i neovisno o činjenici da su među njima prvi ljudi Uprave, tek je komadić mozaika sumnje o Zlomrexovim stvarnim namjerama i mogućnostima.
 
Tragično poslovanje
 
U travnju prošle godine, Hina je objavila da je Vlada na zatvorenoj sjednici odlučila splitsku Željezaru prodati Zlomrexu "nakon što je prošli tjedan takvu odluku donio Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju". Usput, nešto manje od dva mjeseca nakon toga, uslijedila je akcija Maestro i hapšenje nekih od čelnih ljudi Fonda pod sumnjom za kriminalne i koruptivne radnje. Željezara je dotad bila u državnom vlasništvu i zahvaljujući tragičnim poslovnim potezima sve je dublje tonula u gubitke.
 
Vlada je toga prošlogodišnjeg travnja objavila i da će Zlomrex postati vlasnikom 89,34 posto Željezare jer je "ponudio najveću cijenu za dionice (10,11 milijuna kuna), kao i najveća ukupna ulaganja (200 milijuna kuna), i to uglavnom iz vlastitih sredstava, te je prihvatio i podmiriti sve obveze Željezare prema komercijalnim bankama koje su pokrivene državnim jamstvima, u iznosu od oko 165 milijuna kuna". Ugovor o prodaji Željezare potpisan je 3. kolovoza, a poljski su se investitori pojavili 17 dana nakon toga – dakle, 20. kolovoza; preuzete obveze počeli su ispunjavati 3. listopada. Način na koji to rade, međutim, zaposlene u Željezari ne čini osobito spokojnima.
 
"Zlomrexovi potezi su zapravo novo zaduživanje Željezare, samo što vjerovnici više nisu dobavljači ili država, nego upravo Zlomrex. Novac koji plasiraju u našu tvrtku predstavljaju kao zajam, pa smo danas, zapravo, skoro jednako zaduženi kao što smo bili i dok oni nisu došli", veli Feralov izvor iz Željezare.
 
Dvostruka namjena
 
Da nešto ne štima u poslovnim nakanama Poljaka bilo je jasno, tvrdi naš izvor, kada je poljska tvrtka, praktički s istim novcem, dokapitalizirala Željezaru i ispunila obveze prema dobavljačima.
 
"Jedna od ugovornih obaveza bilo je plaćanje zaostataka dobavljačima do 31. listopada. Poljaci su to uradili, platili su nešto više od 86 milijuna kuna u pomalo čudnoj formi: taj je iznos Zlomrex Željezari dao u zajam, pa se smatra da su Poljaci s tih 86 milijuna kuna dokapitalizirali Željezaru", naglašava naš izvor.
 
To nije sve: prema preuzetim obavezama, Zlomrex je do 3. prosinca morao rasteretiti i državu, odnosno dati zamjenska jamstva ili ispuniti obaveze prema bankama u potraživanjima gdje je država bila jamac. Kako to nisu ispunili u zadanom roku, država im je dala novi rok do 15. veljače. Tada su ispunili navedenu obavezu, ali je i ovo izvedeno sličnom tehnikom, Zlomrex je pozajmio Željezari 18 milijuna kuna koje je ona uplatila vjerovnicima.
 
"Postavlja se pitanje tko je to trebao učiniti, Poljaci ili Željezara? Nije li logičnije da su to uradili sami, jer su i u natječaju obećali da će svojim novcem podmirivati obveze", pita se Feralov sugovornik, te nastavlja:
 

KAKVA WAJDA OD POLJAKA?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.