Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
6. ožujka, 2008.

MILORAD PUPOVAC, POTPREDSJEDNIK SDSS-a, O NOVOM VALU HRVATSKO-SRPSKIH ETNIČKIH NAPETOSTI, TE O REAKCIJI SDSS-a U SLUČAJU BRZOG HRVATSKOG PRIZNANJA KOSOVSKE NEZAVISNOSTI

POSTOJI RIZIK DA NAPUSTIMO VLAST
Ivica ĐIKIĆ
5. ožujka, 2008.

Očekujemo da nam se obrazloži koji su to važni razlozi koji Hrvatsku guraju u pravcu priznanja nezavisnosti Kosova. Ukoliko bi odluka bila donesena tako da se ne uzimaju u obzir argumenti, i ako se ne obave nikakve zaštitne pripreme ukoliko su one moguće, onda apsolutno postoji rizik SDSS-ova izlaska iz koalicije. Također, smatram da ovo najnovije igranje po desnim tonalitetima može služiti za skretanje pažnje s važnijih tema i s problema koje imamo na evropskom i reformskom putu. Ako bi se takve stvari nastavile u kontinuitetu, jasno je da one ne bi mogle ići zajedno sa SDSS-ovim učešćem u Vladi

< > | cijeli članak | verzija za tisak

pupovac_interview_120.jpg

- Gospodine Pupovac, jesu li točne neslužbene informacije – koje se očito plasiraju iz vladajućih krugova – da će hrvatska Vlada u idućih desetak dana priznati nezavisno Kosovo?

- Nemam takvih saznanja u pogledu datuma hrvatskog priznanja Kosova, niti smo o tome razgovarali s čelnicima Vlade, a među nama postoji dogovor da razgovaramo o svakoj eventualnoj promjeni stava.
 
- Razgovor o promjeni stava podrazumijeva da sad egzistira stav koji je usklađen između SDSS-a i Vlade. Kakav je njegov sadržaj?
 
- Priznanje Kosova još uvijek je vrlo osjetljiv i riskantan potez za Hrvatsku, te – po našem mišljenju – s tom odlukom treba pričekati. Treba, također, obaviti prethodne radnje koje bi ublažile negativne posljedice eventualne odluke o priznanju. Hrvatska naprosto nije zemlja koja može žuriti s tim potezom. Nijedna zemlja u regiji, ako ne računamo Bosnu i Hercegovinu, nema tu vrstu opterećenja u međudržavnim i međuetničkim odnosima kao što je, u ovom pitanju, ima Hrvatska. Općenacionalni interesi, dakle, Hrvatskoj nalažu da pričeka s priznanjem Kosova.
 
- Je li Hrvatska pod pritiskom Sjedinjenih Država, pa onda i Njemačke, da u što skorijem roku prizna Kosovo?
 
- Ne znam ima li te vrste pritisaka, ali mislim da ne bi bilo dobro da ta odluka bude proizvod pritiska ili proizvod neke vrste popuštanja zbog dobivanja pozivnice za NATO: ne bi bilo dobro ni za evroatlantsku perspektivu regije, ni za odnose između država, posebno Hrvatske i Srbije.
 
Novo opterećenje
 
- Može li biti da je povod brzom hrvatskom priznanju Kosova najava posjeta predsjednika Busha Hrvatskoj?
 
- Moje je mišljenje da to ne bi trebao biti nikakav poseban povod, s obzirom na činjenicu gdje je Hrvatska, koju ulogu igra i koju ulogu može igrati u ovoj regiji.
 
- Izuzmemo li razvikane ekonomske interese, koji su najozbiljniji razlozi zbog kojih bi Hrvatska trebala pričekati sa službenom podrškom kosovskoj nezavisnosti?
 
- Sigurno je da su razlozi ekonomske prirode vrlo ozbiljni i sigurno je da hrvatsko priznanje Kosova ne bi moglo proći bez štetnih posljedica na razvoj privredne suradnje sa Srbijom. Postoje, međutim, aktualni i povijesni politički razlozi koji su mnogo teži, odnosno postoji mogućnost političkih posljedica s kojima bi se na kraj izašlo puno teže nego u ekonomskim odnosima. Pritom, ponajprije, mislim na činjenicu da u Srbiji još uvijek žive brojni izbjegli hrvatski Srbi čiji status, nažalost, i dalje nije riješen, kao ni pitanje integracije onih koji su se vratili. Hrvatska žurba u vezi s Kosovom itekako bi, dakle, mogla utjecati na stanje svijesti kod tih ljudi.
 
Drugo, čak ni albansko-srpski odnosi – da o albansko-hrvatskima i ne govorimo – nemaju tu vrstu historijskog i aktualnog opterećenja kakvu imaju hrvatsko-srpski odnosi. Ni teško iskustvo Drugog svjetskog rata, ni iskustvo posljednjeg rata, još uvijek nisu zaliječeni i, u pravom smislu te riječi, prodiskutirani. Brzo hrvatsko priznanje Kosova, koje bi kod Srba i Srbije moglo biti doživljeno kao sudjelovanje u stvaranju samostalnog Kosova bez dovoljne količine obzira, moglo bi predstavljati novo psihološko i mentalitetno opterećenje hrvatsko-srpskih odnosa, i to na način da teško možemo vidjeti moguće dugoročne posljedice.
 
I treće, Hrvatska i sama nosi iskustvo zemlje koja je od trenutka priznanja trebala mnogo vremena da se nauči nositi s unutrašnjim međuetničkim teškoćama i unutrašnjom demokratskom konsolidacijom, te dobro zna koliko je to težak i riskantan posao. Iz hrvatske perspektive lako se može vidjeti kako bi taj posao mogao biti mukotrpan na Kosovu. Moja je sugestija da se Hrvatska na drugi način uključi i u međuetničku i u demokratsku konsolidaciju Kosova, a da odluku o priznanju ne donosi u okolnostima u kojima to ne bi moglo biti dobro primljeno. Na kraju, takav potez ne bi ostavio bez opterećenja i izazova ni nas koji ovdje sudjelujemo u vladajućoj koaliciji, ni općenito Srbe u Hrvatskoj.
 

POSTOJI RIZIK DA NAPUSTIMO VLAST
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA

br_1170_150.jpg