MILORAD PUPOVAC, POTPREDSJEDNIK SDSS-a, O NOVOM
VALU HRVATSKO-SRPSKIH ETNIČKIH NAPETOSTI, TE O REAKCIJI SDSS-a U SLUČAJU BRZOG
HRVATSKOG PRIZNANJA KOSOVSKE NEZAVISNOSTI
POSTOJI RIZIK DA NAPUSTIMO VLAST
Ivica ĐIKIĆ
5. ožujka, 2008.
Očekujemo da nam se obrazloži koji su to važni razlozi
koji Hrvatsku guraju u pravcu priznanja nezavisnosti Kosova. Ukoliko bi odluka
bila donesena tako da se ne uzimaju u obzir argumenti, i ako se ne obave
nikakve zaštitne pripreme ukoliko su one moguće, onda apsolutno postoji rizik
SDSS-ova izlaska iz koalicije. Također, smatram da ovo najnovije igranje po
desnim tonalitetima može služiti za skretanje pažnje s važnijih tema i s problema
koje imamo na evropskom i reformskom putu. Ako bi se takve stvari nastavile u
kontinuitetu, jasno je da one ne bi mogle ići zajedno sa SDSS-ovim učešćem u
Vladi
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
- Gospodine Pupovac, jesu li točne neslužbene informacije
– koje se očito plasiraju iz vladajućih krugova – da će hrvatska Vlada u idućih
desetak dana priznati nezavisno Kosovo?
- Nemam takvih saznanja u pogledu datuma hrvatskog priznanja
Kosova, niti smo o tome razgovarali s čelnicima Vlade, a među nama postoji
dogovor da razgovaramo o svakoj eventualnoj promjeni stava.
- Razgovor o promjeni stava podrazumijeva da sad egzistira
stav koji je usklađen između SDSS-a i Vlade. Kakav je njegov sadržaj?
- Priznanje Kosova još uvijek je vrlo osjetljiv i riskantan
potez za Hrvatsku, te – po našem mišljenju – s tom odlukom treba pričekati.
Treba, također, obaviti prethodne radnje koje bi ublažile negativne posljedice
eventualne odluke o priznanju. Hrvatska naprosto nije zemlja koja može žuriti s
tim potezom. Nijedna zemlja u regiji, ako ne računamo Bosnu i Hercegovinu, nema
tu vrstu opterećenja u međudržavnim i međuetničkim odnosima kao što je, u ovom
pitanju, ima Hrvatska. Općenacionalni interesi, dakle, Hrvatskoj nalažu da
pričeka s priznanjem Kosova.
- Je li Hrvatska pod pritiskom Sjedinjenih Država, pa
onda i Njemačke, da u što skorijem roku prizna Kosovo?
- Ne znam ima li te vrste pritisaka, ali mislim da ne bi bilo
dobro da ta odluka bude proizvod pritiska ili proizvod neke vrste popuštanja
zbog dobivanja pozivnice za NATO: ne bi bilo dobro ni za evroatlantsku perspektivu
regije, ni za odnose između država, posebno Hrvatske i Srbije.
Novo opterećenje
- Može li biti da je povod brzom hrvatskom priznanju
Kosova najava posjeta predsjednika Busha Hrvatskoj?
- Moje je mišljenje da to ne bi trebao biti nikakav poseban
povod, s obzirom na činjenicu gdje je Hrvatska, koju ulogu igra i koju ulogu
može igrati u ovoj regiji.
- Izuzmemo li razvikane ekonomske interese, koji su najozbiljniji
razlozi zbog kojih bi Hrvatska trebala pričekati sa službenom podrškom
kosovskoj nezavisnosti?
- Sigurno je da su razlozi ekonomske prirode vrlo ozbiljni i
sigurno je da hrvatsko priznanje Kosova ne bi moglo proći bez štetnih
posljedica na razvoj privredne suradnje sa Srbijom. Postoje, međutim, aktualni
i povijesni politički razlozi koji su mnogo teži, odnosno postoji mogućnost
političkih posljedica s kojima bi se na kraj izašlo puno teže nego u ekonomskim
odnosima. Pritom, ponajprije, mislim na činjenicu da u Srbiji još uvijek žive
brojni izbjegli hrvatski Srbi čiji status, nažalost, i dalje nije riješen, kao
ni pitanje integracije onih koji su se vratili. Hrvatska žurba u vezi s Kosovom
itekako bi, dakle, mogla utjecati na stanje svijesti kod tih ljudi.
Drugo, čak ni albansko-srpski odnosi – da o
albansko-hrvatskima i ne govorimo – nemaju tu vrstu historijskog i aktualnog
opterećenja kakvu imaju hrvatsko-srpski odnosi. Ni teško iskustvo Drugog
svjetskog rata, ni iskustvo posljednjeg rata, još uvijek nisu zaliječeni i, u
pravom smislu te riječi, prodiskutirani. Brzo hrvatsko priznanje Kosova, koje
bi kod Srba i Srbije moglo biti doživljeno kao sudjelovanje u stvaranju
samostalnog Kosova bez dovoljne količine obzira, moglo bi predstavljati novo
psihološko i mentalitetno opterećenje hrvatsko-srpskih odnosa, i to na način da
teško možemo vidjeti moguće dugoročne posljedice.
I treće, Hrvatska i sama nosi iskustvo zemlje koja je od
trenutka priznanja trebala mnogo vremena da se nauči nositi s unutrašnjim
međuetničkim teškoćama i unutrašnjom demokratskom konsolidacijom, te dobro zna
koliko je to težak i riskantan posao. Iz hrvatske perspektive lako se može vidjeti
kako bi taj posao mogao biti mukotrpan na Kosovu. Moja je sugestija da se
Hrvatska na drugi način uključi i u međuetničku i u demokratsku konsolidaciju
Kosova, a da odluku o priznanju ne donosi u okolnostima u kojima to ne bi moglo
biti dobro primljeno. Na kraju, takav potez ne bi ostavio bez opterećenja i
izazova ni nas koji ovdje sudjelujemo u vladajućoj koaliciji, ni općenito Srbe
u Hrvatskoj.
POSTOJI RIZIK DA NAPUSTIMO VLAST
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|