RASA I UPOMOĆ
Tena ERCEG
26. ožujka, 2008.

Ono što je u Obaminom 40-minutnom govoru u Philadelphiji zadivilo brojne komentatore ponajviše je činjenica da je on svaku svoju tvrdnju u kojoj se identificira kao crnac, i to ne samo zbog boje kože, već i zbog osjećaja pripadnosti crnačkom iskustvu koje zapravo nikada nije iskusio na toj koži, automatski nadopunio s drugom u kojoj to isto iskustvo priznaje i kao bjelačko. Pravim krivcem, pak, za probleme srednje klase, Obama smatra "korporativnu kulturu prepunu skrivenog muljanja, sumnjivog baratanja novcem i kratkoročne pohlepe", odnosno "Washington kojim dominiraju lobisti i posebni interesi"

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Američki senator i predsjednički kandidat Barack Obama prošlog je tjedna u Philadelphiji održao 40-minutni govor naslovljen "Za savršenije jedinstvo", a neposredni su mu povod bile propovijedi njegovog bivšeg, dugogodišnjeg pastora Jeremiaha Wrighta. Od Obame se očekivalo da se ogradi i odrekne "kontroverznog" pastora čije su izjave protumačene kao rasno separatističke i antiameričke, no senator je iznenadio svih, održavši umjesto toga "povijesni Govor o stanju nacije" i bez da je postao američki predsjednik.

Jeremiah Wright, pastor crkve Trinity United Church of Christ u Obaminom Chicagu dvadeset je godina bio njegov "duhovni otac", a autor je i fraze Smionost nade (Audacity of Hope), koju je Obama iskoristio kao naslov za svoju knjigu. Wrightovu retoriku karakterizira stilska teatralnost i otvorena kritika vanjske i unutarnje politike američke administracije, a ta crkvena tradicija utemeljena je u takozvanoj teologiji crnačkog oslobođenja i rasprostranjena u, otprilike, 25 posto crnačkih denominacija i nekim muslimanskim američkim zajednicama. U propovijedima se naglašava nepravda, inspiracija je u Starom zavjetu, a toj su tradiciji pripadali i Martin Luther King i Malcolm X.
 
U tjednima prije "povijesnog" govora, američke medije preplavile su snimke Wrightovih propovjedi u kojima su dvije stvari Amerikancima bile naročito neprihvatljive: teza da se teroristički napad 11. rujna dogodio kao svojevrsna pravedna osveta za zla koja je američka administracija desetljećima činila po svijetu, počevši od bacanja atomskih bombi na Japan, preko podrške rasističkom južnoafričkom režimu, pa do podrške izraelskoj represiji nad Palestincima; i rečenica u kojoj, umjesto da je blagoslovi, on proklinje Ameriku ("God damn America!"), ponavljajući to kao svojevrsni ritmički refren između primjera grijeha bijele Amerike.
 
"Crnački gnjev"
 
Obamina dugogodišnja bliskost s ovim živopisnim likom u javnosti je bacila sumnje na njegove vlastite prosudbe, patriotizam i iskrenost, te naročito na temeljnu platformu njegove kampanje, onu da je upravo on predsjednički kandidat koji može dovesti do izlječenja rasnog razdora u američkom društvu, što on drži ključnim za napredak zemlje.
 
Obama se zbog ovoga našao u gotovo nemogućoj situaciji gdje se, s jedne strane, od njega očekivalo potpuno distanciranje od Wrightovih stavova, a s druge je bila njegova što ljudska što pragmatična potreba da se tim odricanjem ne otuđi od onog dijela afroameričke zajednice kojoj pripada pastor. Zbog toga je odlučio, a mnogi smatraju i uspio, izdignuti se iznad tog konkretnog slučaja, te, uz odbacivanje najproblematičnijih Wrightovih stavova, ali ne i njegovog cjelokupnog lika i djela, Amerikancima govoriti o prirodi rasnih odnosa u Americi i približiti im uzroke "crnačkog gnjeva" kojeg utjelovljuje njegov bivši pastor.
 
Obama je za tu priliku odabrao Philadelpiju, grad u kojemu je prije 221 godinu donesen američki ustav i već u drugom pasusu svoga govora ustvrdio da je taj dokument bio "nedovršen" i "umrljan grijehom ropstva (ove) zemlje". Kao uzrok te nedovršenosti naveo je "odluku utemeljitelja da trgovinu robljem nastave još najmanje 20 godina". Dirnuvši u dvije američke svetinje, ustav i Očeve utemeljitelje, Obama je u svakom slučaju izabrao teži put da se izvuče iz situacije u koju se je sam doveo, ali i postavio temelj na kojemu će se u idućim pasusima identificirati kao pripadnik afroameričke zajednice, upravo ono što je tijekom kampanje izbjegavao kako bi obuhvatio što šire slojeve američkog društva.
 
Objasnio je tako da Wrightove izjave izražavaju "duboko iskrivljeni pogled na (ovu) zemlju, pogled koji bijeli rasizam vidi kao endemski i koji sve što je krivo u Americi uzdiže iznad svega što je u njoj dobro". Objasnio je da Wrightova crkva utjelovljuje "i dobrotu i okrutnost, i žestoku inteligenciju i šokantno neznanje, borbu, uspjehe i ljubav, ali i gorčinu i predrasude koje tvore crnačko iskustvo u Americi". Upravo zbog toga što Wrightove sporne rečenice "nisu sve što zna o njemu", već on u sebi "sadrži kontradikcije, i dobro i loše od zajednice kojoj sve te godine služi", Obama ga se, kaže, "ne može odreći više nego što se može odreći crnačke zajednice".
 

RASA I UPOMOĆ
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.