PRIČA BEZ OVRŠETKA
Vedran MARJANOVIĆ
26. ožujka, 2008.

Ako se nešto radikalno ne promijeni u primjeni Ovršnog zakona, koji je doživio reformu prije nepune dvije godine, hrvatski sudovi, ali i Europski sud za ljudska prava, mogli bi biti zatrpani tužbama u kojima se traži nadoknada štete zbog dužine ovršnog postupka. U Hrvatskoj je u toku oko 800 tisuća ovršnih postupaka, a iako ovdašnji sudovi donose pravomoćne presude o ovrsi, oštećeni se ne mogu naplatiti, pa se ovrhe produljuju unedogled

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Ovrha je u devedesetima tranzicijske Hrvatske uglavnom prepoznavana kroz nemile scene kada korisnik stana naoružan do zuba ne želi prepustiti prostor vlasniku s pravomoćnom sudskom presudom u ruci i sudskim izvršiteljem i policijom u pratnji. Nije da se takve stvari ne događaju i danas, kada je stanje ovršnih postupaka samo jedan od podataka u statistici pravosuđa. Otužnoj u tolikoj mjeri da je potpuno nezapaženo prošlo javno upozorenje predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina da je od 98 tisuća dosuđenih ovrha pokretnina u 2006. samo njih šest tisuća i okončano. Što, podvukao je Hrvatin, ugrožava ne samo građane i poduzeća koji u dugim i uglavnom neuspješnim ovrhama traže uskraćene prihode, nego i državu, koja se može suočiti s gomilom zahtjeva za nadoknadu štete zbog predugog ovršnog postupka.

Prije samo pet godina na hrvatskim se sudovima vodilo oko 900 tisuća ovršnih postupaka, a početkom 2006., kada je  obavljena reforma Ovršnog zakona, u toku je bilo oko 520 tisuća ovrha. Tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt zadala je svojim reformskim nastojanjima vrlo ambiciozan cilj.
 
"Planirali smo do kraja 2007. riješiti sve zaostatke u ovršnim postupcima na hrvatskim sudovima", govori za Feral Škare-Ožbolt koja je smijenjena nedugo nakon donošenja novosti u Ovršnom zakonu.
 
Komisijski zastoj
 
Reformom je, nastavlja bivša ministrica pravosuđa, zamišljeno da pravomoćna rješenja o ovrsi osim sudova donose i javni bilježnici, pa bi sudovi mogli dovršiti postojeće ovršne postupke i lakše dovršiti nove. Naime, i na rješenja javnih bilježnika o ovrhi može se podnijeti žalba na sudovima, čime se opet sve donekle usporava.
 
"Zastoj o kojem govori predsjednik Vrhovnog suda vjerojatno je posljedica toga što ostali faktori ubrzanja ovršnog postupka poput javnih komisija koje prodaju automobile, tehničku robu i ostale pokretnine zaplijenjene u ovrhama, nisu zaživjeli. A budući da se ovrhovoditelj, odnosno strana u sporu koja je pokrenula ovršni postupak, ne može naplatiti, ovrha nije okončana, iako je pravomoćna sudska presuda o ovrsi donesena. Znači, rasteretili smo sudove, ali nismo riješili problem", zaključuje Vesna Škare-Ožbolt.
 
Kako Feral doznaje u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, u 2006. javni bilježnici donijeli su čak 319 tisuća i 498 rješenja o ovrsi, od čega je njih 22 tisuće i 315 osporeno na sudovima. Isti pokazatelji za prošlu godinu izgledaju ovako – 399 tisuća i 553 rješenja, sa 19 tisuća i 655 pripadajućih žalbi na sudovima. Za predsjednika Komore javnih bilježnika Ivana Malekovića najbitniji je odnos žalbi i rješenja, dok plimu zahtjeva za ovrhe nije sklon komentirati.
 
"Vidljivo je da se na rješenja javnih bilježnika o ovrsi stavlja vrlo mali broj žalbi, što znači da bilježnici rade kvalitetno i da se pogodilo s odlukom da se rješenja o ovrhama prenesu sa sudova na javne bilježnike. Porast broja zahtjeva za pokretanje ovršnog postupka koji se u našim javnobilježničkim uredima dogodio u prošloj godini tumačim, prije svega, kao znak povjerenja poduzetnika i drugih građana da na taj način mogu doći do svoje imovine", zaključuje Maleković u kraćoj izjavi za Feral.
 
Državni otpor
 
Javni bilježnici u protekle dvije godine odbili su petnaestak tisuća zahtjeva za ovrhu, pa se brojka pokrenutih ovršnih postupaka u njihovim uredima penje na golemih 750 tisuća. Tome valja dodati i ovrhe koje se pokrenute na sudovima, čiji broj nismo uspjeli utvrditi. Orijentacija u tome smjeru može biti podatak s Općinskog suda u Zagrebu o osam tisuća zahtjeva za ovrhu postavljenih na tome sudu između veljače i lipnja 2006., kada su se počeli primjenjivati izmijenjeni Ovršni zakon i ovlasti javnih bilježnika za donošenje ovršnih rješenja. Moglo bi se, dakle, s velikom vjerojatnošću procijeniti kako je ovog trenutka u toku 800 tisuća ovršnih postupaka!
 

PRIČA BEZ OVRŠETKA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.