NI MOSTA NI TROŠARINE
Luko BRAILO
26. ožujka, 2008.

Stjepko Boban, čelnik Hrvatskih cesta, od 3. ožujka, kada smo mu poslali upite, ne želi odgovoriti koliko su dosad koštali pripremni radovi na izgradnji pelješkog mosta, koliko će stajati podizanje mosta s ranije planiranih 35 metara na visinu od 55 metara od mora, te zašto je gradilište opustjelo. Najveći dio projekta, koji bi prema najavama trebao stajati 1,9 milijardi kuna bez PDV-a, financiraju porezni obveznici, uz ostalo i u naknadi za ceste od 60 lipa po litri uračunatih u cijenu goriva

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nema te sile koja će spriječiti gradnju Pelješkog mosta kojim će Hrvatska konačno biti povezana u jednu prometnu cjelinu! Tako je, sjećate se poštovani čitatelji, krajem listopada i početkom studenoga prošle godine bučio šef "zajedničara" i staro-novi premijer Ivo Sanader uvjeravajući svekoliku hrvatsku javnost da je zapravo samo pitanje trenutka kada će od Komarne na neretvanskoj do Brijeste na pelješkoj strani Malostonskog kanala početi nicati "drugi po veličini ovjesni most u Europi". Kako nakon svakog pijanstva i mamurluka slijedi otrežnjenje i sudar sa stvarnošću, tako je i poslije predizborne halabuke i medijskog igrokaza upriličenog u Brijesti lanjskog 24. listopada uslijedilo razdoblje stanovitih teškoća u realizaciji najvećeg i kapitalnog infrastrukturnog projekta aktualne HDZ-ove vlasti.

Pet mjeseci kasnije i na pelješkoj strani gradilišta megamosta dogodilo se gotovo isto ono što se zbilo i u Komarni, gdje je dvije godine prije, također u predizbornom ozračju, počela izgradnja prilaznih cesta za novohrvatski prometni Obrovac. Gradilište u Brijesti doimlje se napuštenim, ali je za utjehu, posredovanjem HTV-a, domaćoj javnosti prikazana simulacijska snimka Zavoda za konstrukcije zagrebačkog Građevinskog fakulteta iz koje je vidljivo kako će jednoga lijepoga dana izgledati novo mostograditeljsko čedo glasovitog dr. Jure Radića i njegovih suradnika koji su, usput, posao projektiranja pelješkog mosta dobili izravnom pogodbom s Hrvatskim cestama (HC), kao investitorom tog megaobjekta.
 
Šest upita
 
Htjeli smo, naravno, iz prve ruke, od čelnika HC-a Stjepka Bobana dobiti odgovore na niz pitanja vezanih uz pelješki most. Računajući da su Hrvatske ceste u državnom vlasništvu, da se gradnja tog mosta kani financirati iz naknade za ceste uračunate u cijenu goriva koja iznosi 60 lipa po litri, da je to projekt koji najvećim dijelom financiraju hrvatski porezni obveznici, pa da s tim u vezi ne bi trebalo biti ni problema s eventualnim različitim tumačenjima zakonskih odredaba o dostupnosti informacija kad je riječ o državnim kapitalnim projektima – još 3. ožujka ove godine uredno smo poslali Bobanu pismo sa šest upita. Prošlo je, eto, skoro mjesec dana, a iz HC-a tim povodima Feralu nije stiglo ni pismo, ni razglednica, a kad će, ne mogu reći ni u uredu predsjednika Uprave HC-a.
 
Pitali smo, primjerice, koliko je dosad koštala gradnja prilaznih cesta s neretvanske strane pelješkog mosta, s obzirom da su radovi u Komarni svečano započeli 10. studenog 2005. godine, da bi potom bili prekinuti bez objašnjenja, te koliko će koštati tzv. niveliranje te pristupne ceste koju, kako navode stručnjaci, sada valja prilagoditi za odabrani model mosta od 55 metara nad morem, umjesto ranijeg rješenja s visinom od 35 metara. Htjeli smo, nadalje, doznati koliko je dosad stajala priprema gradnje prilaznih cesta i pratećih objekata s pelješke strane mosta čiji je početak u Brijesti također svečano obilježen 24. listopada 2007. godine. Pitali smo, također, zašto su gotovo zaustavljeni radovi na pelješkoj strani mosta budući da je gradilište u Brijesti opustjelo.
 

Ni na jedno od tih i sličnih pitanja Feralu nije odgovoreno, pa ćemo stoga podsjetiti da se u srednjoročnom Programu građenja HC-a od 2005. do 2008. godine u pogledu prilaznih cesta baratalo s iznosom od 630 milijuna kuna. No, tu valja napomenuti kako se iz tih stavki ne vidi jasno obuhvaćaju li ti novci prilazne ceste s pratećim objektima na obje strane mosta, budući da se na Pelješcu, recimo, planiraju puno opsežniji radovi. Da bi most bio u punoj funkciji na pelješkoj strani trebalo bi uz pristupnu cestu izgraditi i dva tunela ("Debeli brijeg" i "Kamnenice" duljine 2490 i 470 metara), kao i dva manja mosta u blizini Stona duljine 550 i 80 metara. Zna li se, primjerice, da je dubrovački most od 518 metara duljine ponad Omble koštao cijelih 37,5 milijuna eura umjesto planiranih 20, a da je veći stonski most i dulji i jednako zahtjevan za gradnju, ostaje i dalje nepoznato koliko zapravo koštaju obje prilazne ceste sa svim pratećim objektima ukupne duljine od nepunih 16 kilometara.
 
Htjeli smo, nadalje, doznati koliko od ukupno predviđenog iznosa za premoštenje (oko 1,9 milijardi kuna bez PDV-a) otpada na sam projekt "ovjesnog mosta" koji je izradio Zavod za konstrukcije zagrebačkog Građevinskog fakulteta, odnosno ekipa dr. Jure Radića, ali smo ostali uskraćeni i za taj odgovor. Zato se opet valja podsjetiti činjenice kako je i dalje veoma upitna tolika konačna cijena megamosta odvrti li se film unatrag do ljeta prošle godine, odnosno vremena kada je HC birao tko će (g)raditi kapitalni prometni objekt na jugu Hrvatske.

NI MOSTA NI TROŠARINE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.