TEŠKA VODA U PANONSKOM MORU
Drago HEDL
26. ožujka, 2008.

Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao moguće lokacije hrvatske nuklearke na Dunavu, oživljavanje je stare ideje, još iz vremena bivše države, kada su ondje, krajem sedamdesetih prošlog stoljeća, započela geofizička, geomehanička, hidrološka, hidrogeološka i seizmička ispitivanja. U razdoblju od 1979. do 1990. u studijska i terenska istraživanja, potrošeno je oko 30 milijuna američkih dolara

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nekako istodobno s odlukom mađarskog parlamenta da za 20 godina produži rad četiri bloka nuklearne elektrane u Paksu, u središnjem dijelu te susjedne zemlje, u Hrvatskoj su pušteni prvi probni baloni o mogućoj gradnji nuklearne elektrane. Ona u mađarskom mjestašcu Paks, na Dunavu, stotinjak je kilometara zračne linije sjeverno od Osijeka; dok bi hrvatska, također predviđena na Dunavu, bila tek dvadesetak kilometara istočno od četvrtog po veličini grada u zemlji. Ako već gotovoj činjenici, da će mađarska nuklearka raditi najmanje do 2037. (njen prvi blok, prema životnom vijeku predviđenom prilikom izgradnje, trebao je biti zatvoren 2012.), dodamo i onu o mogućoj izgradnji atomske centrale u Hrvatskoj, Slavonija će se naći u nuklearnom zagrljaju, što ozbiljno dovodi u pitanje strateška opredjeljenja mnogih njenih općina, koje svoju budućnost vide u proizvodnji hrane ili pak u razvoju seoskog turizma, vinogradarstvu ili eko-proizvodnji.

Oživljavanje stare ideje

Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao moguće lokacije hrvatske nuklearke (Erdut je samo nekoliko kilometara nizvodno od ušća Drave u Dunav), oživljavanje je stare ideje, još iz vremena bivše države, kada su ondje, krajem sedamdesetih prošlog stoljeća, započela brojna istraživanja. U razdoblju od 1979. do 1990. u studijska i terenska istraživanja, koja su uključivala geofizička, geomehanička, hidrološka, hidrogeološka i seizmička ispitivanja, potrošeno je oko 30 milijuna tadašnjih američkih dolara. Istraživanja su vođena na temelju preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju, s kojom je Jugoslavija tijesno surađivala. Rezultati koji su dobiveni, po ocjenama nezavisnih stručnjaka, pokazali su da je po svim parametrima, lokacija u Erdutu, koja se prostire uzduž riječnog otočića Tanja i zatvara četverokut omeđen desnom obalom Dunava i željezničkom prugom Osijek-Erdut, te granicom Novog Erduta i pustare Prkos, najbolja u Europi. Dakako, sa stajališta onih koji izgradnju nuklearne elektrane isključivo promatraju kao tehničko pitanje.

Nuklearna elektrana kraj Erduta trebala je imati snagu od 4000 megavata (gotovo šest puta jača od Krškog), a o kolikoj je snazi riječ, najbolje govori podatak da bi proizvodila više struje od sadašnje ukupne produkcije električne energije u Hrvatskoj!

Mađarska nuklearka u Paksu, u svoja četiri bloka, izgrađena od 1982. do 1987. (riječ je o tadašnjoj sovjetskoj tehnologiji, no mađarska se nuklearka bitno razlikuje od one u Černobilu) proizvodi 2000 megavata i zadovoljava oko 40 posto mađarskih potreba za električnom energijom.

Dr. Tomás Katona, jedan od vodećih nuklearnih inženjera u Mađarskoj i znanstveni direktor tamošnje nuklearke, s kojim smo razgovarali tijekom posjeta tom moćnom postrojenju, kaže da produženje rada atomske centrale u Paksu nije nikakav mađarski izum, već svjetski trend.

Amerikanci, tvrdi Katona, rad svojih nuklearki s planiranih 40 produžuju na 60 godina, a samo do godine 2000. dozvolu da to učine dobile su 42 tamošnje nuklearke.

U Europi, najsvježiji primjeri produženja rada nuklearki su oni u Češkoj kod Dukovanyija, u Rusiji kod mjesta Kola, te u Finskoj, u Olkiluotou. Dr. Katona tvrdi kako su, prije suglasnosti mađarskog parlamenta da se nuklearki odobri produženje rada, obavljena brojna istraživanja koja su pokazala da su svi aspekti zadovoljeni te da još 20 godina rada nuklearke, sa stajališta sigurnosni, neće izazivati nikakve probleme.

Moratorij nakon Černobila

No, u nuklearnoj elektrani u Paksu dogodio se ozbiljan incident. Za nekoliko dana, 10. travnja, navršit će se točno pet godina od "slučaja kritičnog stanja". Prema međunarodnoj ljestvici INES (International Nuclear Event Scale), kojim se takvi incidenti određuju, taj je incident označen kao "ozbiljan" i svrstan je u treći stupanj, koji obuhvaća nezgode kod kojih dolazi do malog ispuštanja radioaktivnog materijala. Do incidenta je došlo za vrijeme godišnje zamjene goriva, a tehničkim postupcima curenje radijacije je ograničeno. U izvješću o incidentu, kojeg su izdale mađarske vlasti, tvrdi se kako nije uočen "porast populacijskih doza", te kako, sukladno tome, nije bilo potrebno poduzimanje protumjera.

TEŠKA VODA U PANONSKOM MORU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.