Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
8. svibnja, 2008.

IZGUBLJENA NEVINOST BALKANA

GLAGOL KOLAC
Slavenka DRAKULIĆ
7. svibnja, 2008.

Može li se Balkanu vratiti ime lišeno samo negativnih konotacija? Može li mu se "osvjetlati obraz"? Mislim da mi, građani bivše Jugoslavije, moramo priznati da smo zaista pridonijeli obnavljanju "balkanizacije", jer je prijelaz od imena na glagol izveden uz našu pomoć i to zato jer smo mi vodili ratove jedni protiv drugih. Suočavanje s ovom činjenicom bio bi početak takve promjene. Morali bismo to učiniti prvenstveno radi sebe, zato da se ne bismo morali sramiti geografskog prostora u kojem živimo i njegovog ozloglašenog imena

< > | cijeli članak | verzija za tisak

oficir_150.jpg

Moram priznati da ne volim ime Balkan.

No, možete se s pravom upitati kako to da ne volim to ime. Nisu li imena neutralna, i, na neki način, nevina, jer sve ovisi o tome kako ih upotrebljavamo, u kojem kontekstu. Ili je ime Balkan više poput supermarketa gdje različiti ljudi hodaju uokolo s košarom i pune je značenjima koja su već izložena? I koji su razlozi zbog kojih bih se uzbuđivala oko tog imena? Naposljetku, ime geografskog područja nije osoba koju se voli ili ne.
 
No ja ipak mogu reći da imam razloga, valjanog razloga za ovo neprijateljsko raspoloženje: svjedok sam da je ovo ime, Balkan, oživljeno kao glagol balkanizirati. Zajedno s tisućama drugih, pretrpjela sam posljedice ove transformacije.
 
Zloglasna riječ
 
Čitali smo ili čuli o balkanizaciji Sovjetskog Saveza. Često naiđem na naslov u novinama poput "Balkanizacija Kenije" ili "Washington podupire balkanizaciju Bolivije". Potražite li ga na Internetu, naći ćete 277.000 natuknica za glagol balkanizirati, a Wikipedia će vam objasniti da je balkanizacija geopolitički izraz koji označava proces podjele neke regije ili države na manje regije ili države međusobno često neprijateljske ili nekooperativne. U siječnju 2007., govoreći o porastu potpore nezavisnosti Škotske, Gordon Brown spomenuo je "balkanizaciju Britanije". Definicija u rječniku Merriam-Webster sadrži dodatnu informaciju da je balkanizirati prijelazni glagol, i da su mu sinonimi podijeliti na kategorije. Ne treba ni spominjati da je ovo postala zloglasna riječ. Zbog toga što iz imena izveden glagol ima specifično značenje – Balkan više nije samo ime, odnosno ime više nije nevino.
 
Vratimo se na metaforu o supermarketu. Ono što ćete danas naći u košari ovisi, naravno, o tome gdje kupujete.
 
Recimo ako kupujete na "zapadu" ili "Europi" (a i to je supermarket prekrcan značenjima), vjerojatno prihvaćate da je Balkan ono što Europa nije. Jer bez obzira na zemljopis, granica Balkana postoji više u mislima nego u stvarnosti. Za današnju osobu, najvjerojatnije je to sjećanju televizijskih prizora nedavnih ratova. Ako na trenutak zatvorite oči i kažete Balkan, ono što vam pada na pamet su slike izbjeglica, uplakanih žena glave pokrivene rupcem, ruševina Vukovara i leševa.
 
Tad ćete se možda sjetiti da je u Srebrenici ubijeno oko 7000 muškaraca Muslimana, da je u Bosni silovano između 30.000 i 60.000 žena, da je 100.000 - 200.000 smrtno stradalih u Bosni, da je ranjeno 10.000 djece. Ili ćete se sjetiti mladića mršavog poput kostura iza bodljikave žice srpskog koncentracijskog logora Omarska u Bosni. A ja se prisjećam džempera, ručno pletenog džempera od domaće vune s crvenim mrljama. Pripadao je ocu djevojčice ubijene šrapnelom. Dok je grlio njezino mrtvo tijelo krv je natopila džemper kojeg je i dalje imao na sebi, kad ga je nakon pola sata snimila kamera CNN-a.
 
Pomična granica
 
I tko bi mogao predbacivati osobi kojoj ove slike padnu na pamet kad se spomene riječ Balkan? Čak i prije Prvog svjetskog rata Balkan je postao mjesto gdje mitologija upravlja poviješću, nastanjen divljim i čudnim ljudima kojima su krv i pripadnost najvažnije vrijednosti, gdje vječno prijete konflikti i vjerski sukobi. Ukratko, mjesto nesigurnosti.
 
Nije čudo da ljudi koji žive na tom geografskom prostoru-imenu-glagolu-simbolu postaju i sami zarobljenici negativnih konotacija. Oni (mi) ne želimo tu pripadati i zato pokušavamo izaći iz takvo definiranog Balkana. Jer - "Balkan  su drugi!", kako je to parafrazirao Rastko Močnik. Ova se simbolična/zamišljena granica neprestano pomiče od Beča ka Trstu i Ljubljani, zatim prema Zagrebu i Sarajevu, pa ka Beogradu i još jugoistočnije Prištine. Ni jedna granica na svijetu nije toliko fleksibilna, a to je stoga što se ne radi samo o granici nego njenoj predodžbi.
 

GLAGOL KOLAC
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2017 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA

01-150.jpg