Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
31. siječnja, 2003.

SLUČAJ ŠKOVACE: ZBOG KATASTROFALNOG ODNOSA PREMA KOMUNALNOM I TOKSIČNOM OTPADU CIJELA HRVATSKA POSTAJE TEMPIRANA EKO-BOMBA

USUDBENI DEPONIJI
Vladimir MATIJANIĆ
30. siječnja, 2003.

Samo tri odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj sanitarno su zbrinuta poput onih u razvijenim zemljama, a samo ih sedam od njih 600 ima uporabnu dozvolu! O načinu odlaganja toksičnoga otpada ne postoje pravi podaci, pa se o tom problemu govori tek nakon nesreća poput prošlogodišnje eksplozije na zagrebačkom smetlištu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Samo su tri odlagališta komunalnoga otpada u Hrvatskoj, i to u Bjelovaru, Rovinju i na zagrebačkom Jakuševcu, sanirana po standardima koji se primjenjuju u razvijenijim zemljama, dok ih tek sedam od 600 ima uporabnu dozvolu. To znači da ih najveći broj predstavlja ono što se obično naziva ekološkim bombama, s time da riječ bomba u ovome slučaju ne treba shvatiti metaforički – naime, najveći problem na većini odlagališta otpada jest nedostatak sustava za odvodnju opasnih plinova, ponajprije metana, koji može uzrokovati eksplozije. Uz to, velike nedaće nastaju zbog izostavljanja tzv. nepropusnoga sloja, koji bi spriječio otjecanje otpadnih tekućina u zemlju. Opasnost od zagađenja okoliša na taj način izrazita je u kraškim predjelima Hrvatske, a s njom se može mjeriti tek nezainteresiranost “šire javnosti”. Tako se Nacionalna strategija zaštite okoliša, izglasana u Saboru prošle godine, u praksi ukazuje kao svenacionalno ignoriranje otpada.

Činjenica da veliki broj odlagališta nema sve potrebne dozvole, ni u kojem slučaju nema samo strogo administrativni karakter: njezine praktične posljedice moguće je razabrati iz podatka da za dobivanje uporabne dozvole, uz ostalo, treba imati i studiju o utjecaju na okoliš. No, kako ih mnogi nemaju – u Splitsko–dalmatinskoj županiji, primjerice, nijedno legalno odlagalište nije dobro locirano, odnosno nisu provedena hidro–geološka istraživanja prije nego što su nastala – gotovo da i nema razlike u opasnosti koju za okoliš predstavljaju legalni i ilegalni deponiji.

USUDBENI DEPONIJI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA