Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
31. siječnja, 2003.

Dr. ŽELJKO ROHATINSKI, GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE, O OGRANIČAVANJU BANKARSKIH KREDITA I RAZLOZIMA ZA "JAKU" KUNU

ZAŠTO SMO POKUPILI PIĆE SA STOLA
Milan GAVROVIĆ
31. siječnja, 2003.

Čuo sam za zlonamjerne konstrukcije da smo se ograničavanjem rasta kredita banaka izravno angažirali protiv predizbornih interesa stranaka na vlasti. Mi smo reagirali jer zaduživanje banaka u inozemstvu i kreditiranje domaće potrošnje tim novcem, povećava inozemni dug, nepovoljno djeluje na platnu bilancu, a dugoročnije bi moglo ugroziti i ekonomsku stabilnost. Dakle, nismo reagirali iz političkih motiva, nego rekao bih zato da dobro raspoloženje ne preraste u opijenost

< > | cijeli članak | verzija za tisak

- U trenutku kad se političari na vlasti hvale gospodarskim rastom, koji je velikim dijelom zasnovan na kreditima banaka građanstvu, vi ste ograničili njihov daljnji rast. Kakve su bile reakcije?

- Čuo sam za kuloarske priče kako su te mjere rezultat prevelikog opreza Hrvatske narodne banke, pa čak i za zlonamjerne konstrukcije da smo se izravno angažirali protiv predizbornih interesa stranaka na vlasti. I jedno i drugo je sasvim bez osnove. Točno je jedino da vrijeme za takvu akciju nije bilo najzgodnije. Ali, nismo ga mi birali. Mi smo reagirali, jer zaduživanje banaka u inozemstvu i kreditiranje domaće potrošnje tim novcem, povećava inozemni dug, nepovoljno djeluje na platnu bilancu, a dugoročnije bi moglo ugroziti i ekonomsku stabilnost. Reagirali smo, dakle, zato što su ugroženi ekonomski interesi zemlje, a ne zbog političkih motiva.

- Ipak, jeste li izračunali koliko se time usporava gospodarski rast?

- Mjera kojom se ograničava rast kredita na 16 posto, nakon čega oni postaju skuplji za banke, znači da one mogu povećati svoje neto plasmane za oko 15 milijardi kuna. To je oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda u 2002., što znači da se bez ikakvih dodatnih troškova omogućuje isto toliki gospodarski rast. Naše mjere, dakle, ne bi trebale izravno utjecati na smanjenje rasta. Štoviše, moglo bi se dogoditi da ga one i ubrzaju. Znatan dio kredita koristio se, naime, za kupovinu uvozne robe, a neto uvoz se odbija od domaće proizvodnje u izračunu bruto domaćeg proizvoda. Dakle, mjere koje usporavaju rast uvoza mogu biti poticaj bržem rastu bruto domaćeg proizvoda.

ZAŠTO SMO POKUPILI PIĆE SA STOLA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

LJUBLJANSKI OBRAT

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA