Kolumne



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
7. veljače, 2003.

Mile Stojić

Mile STOJIĆ
CAFÉ NOSTALGIJA
FRITZ U ŠEHERU
7. veljače, 2003.

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Uskoro se navršava sto deset godina od rođenja Miroslava Krleže – jednog od najznačajnijih jugoslavenskih pisaca. U trenutku kad je i de iure nestala država koja se nekoć zvala Jugoslavija (de facto ona je umrla davno, mnogo prije Krleže) ova atribucija doimlje se beznačajno i pomalo besmisleno, baš kao kad kažeš: austrougarski. No, ta je odredba i precizna i potpuno točna: Krleža (1893.-1981.) odista je bio jugoslavenski pisac (kao i austrougarski, o čemu ćemo koju riječ kasnije). Njegovu jugoslavensku pripadnost i značaj pokazuje, na primjer, i činjenica da je, usprkos srpsko-hrvatskom ratu, njegov stoti rođendan bolje i dostojanstvenije obilježen u Beogradu nego u Zagrebu (godine 1992. izišao je onamo zavidan znanstveni zbornik "Krleža i Beograd"), te da se njegove drame i danas inovativno insceniraju u Srbiji i pune tamošnja kazališta.

Nećemo ovdje govoriti o Krleži kao autoru tzv. južnoslavjanske kulturne sinteze, niti voditelju Jugoslavenske enciklopedije – o tome su u nas napisani tomovi uzaludne politološke literature, koja je ovo impozantno književno djelo pokušala koristiti za jednu stvar koja je unaprijed izgubljena. Možda je korisno tek podsjetiti na jedan aspekt toga prostora, u koji je Krleža najmanje zalazio i najslabije ga poznavao, a bio u njemu vrlo prisutan. Dakle – Krleža i Bosna. Sve je počelo 1973. godine, kad je sarajevska novinska kuća Oslobođenje objavila izabrana Krležina djela u dvadeset svezaka, u broširanom crvenom uvezu i s vidnom posvetom na početku svakoga toma – "u povodu osamdesetogodišnjice rođenja velikog jugoslavenskog pisca i tribuna radničkog pokreta". Ne znamo kako je Krleža doživio ovu rođendansku čestitku, ali je sasvim izvjesno da je sarajevski izdavač u vrlo kratkom roku rasprodao deset tisuća kompleta, što znači dvije stotine tisuća knjiga.

CAFÉ NOSTALGIJA: FRITZ U ŠEHERU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA