KOVAČI LAŽNE DOBITI
Luko BRAILO
4. travnja, 2003.

Premda je svojedobno “utapljanje” Dubrovačke banke u Novu banku proglasio “dobrim poslom za hrvatsku državu”, ravnatelj DAB-a Marinko Filipović u pismu predsjednici Uprave Nove banke danas konstatira da Dubrovačka banka ostvaruje “loše rezultate” otkad ju je preuzela Nova banka. Činjenicu da Dubrovačka banka, za razliku od gubitaša Nove banke, posluje s dobitkom, Branka Kuzmanović, direktorica Korporativnih komunikacija Dubrovačke banke, komentira ovako: “Naši dioničari gledaju na rezultate poslovanja banaka na konsolidiranoj osnovi”

< > | cijeli članak | verzija za tisak

The show goes on, iliti pripajanje Dubrovačke banke (DB) grupaciji Nova banka (NB), koja je nastala prošle godine spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, nezaustavljivo teče, bez obzira što u konkretnom slučaju Dubrovačka posluje s dobitkom, dok tri druge banke bilježe gubitke. Ako o tome, recimo, poželite razgovarati s nekim od dugogodišnjih zaposlenika Dubrovačke banke, riskirate da taj čovjek zapadne u veliku gabulu.
Naime, na oglasnoj ploči Dubrovačke banke istaknuta je obavijest Uprave banke u kojoj se kaže: "Od svih vas, djelatnika Dubrovačke banke, očekujemo suradnju i razumijevanje procesa kroz koji prolazimo. Svako nerazumno ponašanje otežat će tijek rada koji neće zbog takvih ometanja biti zaustavljen ili promijenjen, a iznošenje povjerljivih informacija van banke ili van odjela koji takve poslove obavljaju smatrat ćemo kršenjem pravila iz ugovora o radu i povredom radnih obveza." Ovaj nimalo ugodni, zapravo prijeteći aviz zaposlenicima potpisao je predsjednik Uprave Dubrovačke banke Vlaho Sutić, nakon što je Sindikat banke postavio cijelo mnoštvo izravnih pitanja vezanih uz tzv. raniju integraciju Dubrovačke u Novu banku.

To se pripajanje, istaknuto je prilikom prošlogodišnje prodaje DB-a Dalmatinskoj, odnosno Novoj banci, trebalo dogoditi u proljeće 2004. godine, pri čemu je, podsjećamo, naglašeno da će Dubrovačka banka u te dvije godine zadržati svoj naziv i sjedište. Međutim, kako to biva u hrvatskoj pretvorbeno-privatizacijskoj praksi, poslije se doznalo da Nova banka na temelju nikad javno neobjavljenih odredaba kupoprodajnog ugovora zaključenog s Državnom agencijom za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), ima mogućnost “ranije integracije” Dubrovačke banke u svoj sustav.

Sada je to dovelo do golemog radničko-sindikalnog nezadovoljstva, budući da, prema tumačenju Uprave DB-a, zaposlenici "ne razumiju proces" kroz koji ta banka upravo prolazi. Pod procesom se podrazumijeva, da se ne lažemo, najprije tzv. filtriranje, točnije, dobrovoljno raskidanje radnog odnosa s bankom, nakon čega slijedi faza proglašavanja tehnološkog viška, što valja obaviti do 30. lipnja ove godine kako bi se grupacija Nova banka "olakšala" za najmanje 15 posto od sadašnjeg sveukupnog broja zaposlenih.
Zašto je, dakle, izostala suradnja na koju radnike poziva direktor Sutić, pitanje je na koje se ne može odgovoriti ako se ne krene ab ovo, odnosno od činjenice da je DB kao uspješno sanirana banka u državnom vlasništvu prošle godine početkom veljače prodana Dalmatinskoj banci koja je poslovnu 2001. godinu završila s gubitkom većim od 6 milijuna kuna. Pritom valja imati u vidu i drugu činjenicu, prema kojoj su Dalmatinska, Istarska i Sisačka banka (poslije grupacija NB) u tadašnjem vlasništvu fonda Charlemagne Capital (CCL) poslovnu 2001. godinu završile s ukupnim gubitkom većim od 140 milijuna kuna?! Tim i takvim bankama, odnosno njihovu vlasniku londonskom CCL-u, stopostotni vlasnički paket dionica Dubrovačke banke - koju su svi hrvatski porezni obveznici sanirali sa 2,602 milijardi kuna - prodan je za 24 milijuna eura ili oko 180 milijuna kuna. Novi je vlasnik odmah DB dokapitalizirao sa 5 milijuna eura, ali od druge tranše od 3 milijuna još nema ni naznaka, iako je od kupoprodaje prošlo godinu dana.

Premda su lanjsku prodaju Dubrovačke banke (koja transakcija naprosto vrvi "zanimljivim" detaljima poput spomenutih) ravnatelj DAB-a Marinko Filipović i potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić nazvali "dobrim poslom za hrvatsku državu", takva ocjena je, blago rečeno, dvojbena. Ocjenu o dobrim strateškim partnerima, tj. CCL-u i Dalmatinskoj banci, urušio je nitko drugi doli sam Filipović, pismom koje je 16. listopada prošle godine uputio Davorki Jakir, predsjednici Uprave Nove banke.

U tom pismu Filipović piše predsjednici Uprave NB-a kako je "začuđen lošim rezultatima poslovanja DB-a" otkad ju je preuzela Nova banka. Uz napomenu da DB "loše rezultate ostvaruje u okruženju oživljavanja gospodarstva u regiji u kojoj banka posluje" ravnatelj DAB-a dovodi u pitanje nakanu Nove banke da “ranije integrira” Dubrovačku banku, a konstatira i da je "ostala nerealizirana druga tranša dokapitalizacije u iznosu od 3 milijuna eura". Filipović upozorava i da se ne ide na "drastično rezanje postojećeg broja zaposlenih", te napominje kako "značajni inozemni investitori u hrvatske banke naročitu pažnju poklanjaju vrijednostima tradicionalnog imena banke, osobito u dijelu poslovanja sa stanovništvom. Lojalnost stanovništva lokalnom imenu banke nepovratno je izgubljena njegovom izmjenom", piše ravnatelj DAB-a i naglašava da se pripojenje Dubrovačke banke NB-u zbog svega toga neće moći odvijati onako kako je to ugovorom o kupoprodaji od 4. veljače 2002. godine bilo uglavljeno.

Nakon tog skoka u vlastita usta Filipović u pismu od 17. listopada prošle godine upućenom Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske ugovor o kupoprodaji DB-a proglašava tajnom, a Nova banka u prosincu nakratko povlači dotadašnju odluku da iskoristi mogućnost "ranije integracije" Dubrovačke banke u svoju grupaciju.
No od kraja siječnja ove godine opcija pripajanja DB-a Novoj banci je aktualizirana. “To će se spajanje obaviti čim procijenimo da su za to postignuti svi optimalni uvjeti", rekla nam je, među ostalim, direktorica Korporativnih komunikacija NB-a Branka Kuzmanović.

“Nova banka i Dubrovačka banka već posluju kao jedinstvena grupa. Iako je DB i dalje samostalna institucija, ona u potpunosti tijesno surađuje s NB-om i ima zajednički pristup tržištu. Nakon obavljenog spajanja ova će situacija biti formalizirana na način da će doći do promjene imena, te će sadašnje rukovodstvo postati dio rukovodstva NB-a”, ističe gđa Kuzmanović. Dodaje kako ne može "precizno odgovoriti" koliko je radnika DB-a, od sadašnjih petstotinjak njih, višak "s obzirom na restrukturiranje", kao i je li točno da je u sličnom procesu u Istarskoj, Sisačkoj i Dalmatinskoj banci obuhvaćeno oko 230 uposlenika, što je izazvalo radnički gnjev u cijeloj grupaciji. "Ukupni broj viška zaposlenih za grupu Nova banka, uključujući i DB, još uvijek nije utvrđen. Točan broj će zavisiti od načina na koji će se integrirati informatički sustavi i ostali poslovni procesi", kaže Branka Kuzmanović.

Feralova sugovornica ne propušta kazati da je ugovor s DAB-om "povjerljivog karaktera", pa o njegovu sadržaju "ne može govoriti". Tajnovitost podrazumijeva i drugu tranšu dokapitalizacije DB-a sa 3 milijuna eura, koja će se uplatiti prema "uvjetima iz ugovora koje NB nije prekršio", ali čije odredbe zna očito samo mali broj posvećenih koji su dogovarali "dobar posao".

Direktorica Korporativnih komunikacija NB-a napominje kako je DB i dalje "vodeća banka u dubrovačkoj regiji" te da je s proizvodima i uslugama usklađenima iz ponude Nove banke "učvrstila svoj položaj na hrvatskom bankarskom tržištu". Međutim, Dubrovačke i Nove banke nema ni u naznakama među prvih šest bankarskih kuća u Hrvatskoj, prema rezultatima poslovanja iz prošle godine objavljenim ovih dana.

Na pitanje da komentira stav sindikata DB-a koji se protivi pripajanju pri čemu se ističe da ta banka za razliku od triju banaka gubitaša posluje s dobitkom, gđa Kuzmanović odgovara: "Banke posluju kao jedinstvena grupa. To znači da naši dioničari gledaju na rezultate poslovanja banaka na konsolidiranoj osnovi. Razumijemo da lokalni sindikat stvari gleda iz drugačije perspektive i može previdjeti ovakav način razmišljanja dioničara. Međutim, činjenica je da DB ne može biti promatrana izvan konteksta grupe Nova banka, jer joj vlasnički pripada."

Tako, eto, na kraju nove epizode u staroj seriji dolazimo do toga da radnici najprije "ne razumiju proces", a zatim i "previđaju poslovanje banaka kao jedinstvene grupe na konsolidiranoj osnovi". A to im se događa zato što i dalje uporno pitaju: Tko je prije godinu dana dogovorio onako dobar posao za hrvatsku državu olako prodajući Dubrovačku banku? Zašto se još uvijek ništa nije dogodilo kvartetu ortaka pojačanih petim elementom u liku notornog Pašalića koji su razbucali DB? Zbog čega su svi hrvatski porezni obveznici sanirali DB da bi sudbina njihova novca bila proglašena tajnom...?

KOVAČI LAŽNE DOBITI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.