|
FERAL ISTRAŽUJE: KAKO JE NORMALAN ŽIVOT U HRVATSKOJ POSTAO GOTOVO NEMOGUĆ AKO SE NE ODVIJA U GLAVNOME GRADU
ZAGREB, ZAGREB ÜBER ALLES
Goran BORKOVIĆ, Ivica
18. travnja, 2003.
Hrvati su gotovo u potpunosti u djelo proveli davnu želju Vojislava Šešelja, pa se danas život u Hrvatskoj, uglavnom, može vidjeti s tornjeva zagrebačke katedrale. O tome svjedoče podaci: samo u Zagrebu izvode se operacije poput aorto-koronarnog premoštenja ili dječje kardijalne kirurgije; Zagreb jedini pruža mogućnost bolničkog liječenja narkomana; u glavnom gradu zaposleno je više od 500 tisuća ljudi, što je gotovo 40 posto svih zaposlenih u državi; čak 70 posto hrvatskih financijskih potencijala smješteno je u metropoli; od pedesetak hrvatskih kina s dnevnim projekcijama, polovica ih je u Zagrebu; u ovoj zemlji ne postoji nijedna televizijska kuća ili radiostanica s nacionalnom koncesijom čije je sjedište izvan glavnog grada; od sedamdesetak knjižara u Hrvatskoj, četrdeset ih je u Zagrebu...
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Forsiranje Zagreba i paralelno zapuštanje ostatka zemlje - plan što ga je, skupa sa samostalnom hrvatskom državom, osmislio Franjo Tuđman - nastavljeno je i bez fizičke prisutnosti onoga koji je čitavu stvar zakuhao. Dapače, Tuđmanov davno začeti posao svođenja ove zemlje na mjeru Zagreba smjerno su nastavili provoditi i lideri aktualne vlasti, pa proces upravo ulazi u završnu fazu. Za početak, svaki treći student u Hrvatskoj je Zagrepčanin; sve ceste vode prema Zagrebu ili, ako hoćete, od Zagreba; iz Sinja ćete lakše doći u Zagreb nego u tridesetak kilometara udaljeni Drniš; iz Donjeg Lapca, osim vlastitim automobilom, ne možete nigdje, tek dvaput tjedno u Gračac; od 4,4 milijuna stanovnika Republike Hrvatske, u Zagrebu ih živi 779 tisuća, što s 310 tisuća u zagrebačkom prstenu, čini više od milijun ljudi... Rekosmo, to je za početak. A onda...
ZDRAVSTVO
Ako se već morate razboljeti, najbolje je da vam se to dogodi u Zagrebu. Posebno ako bolest udari na srce. U zagrebačkim bolnicama obavljaju se najbolje pretrage, osobito iz područja radiološke dijagnostike, i u Hrvatskoj jedinstvene operacije poput aorto-koronarnog premoštenja ili dječje kardijalne kirurgije. Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj u kojemu se izvode kirurški zahvati na štitnoj žlijezdi i nadbubrežnim žlijezdama. Samo u Zagrebu moguća je ugradnja automatskog kardiovertera s defibrilatorom. Zagreb je jedino mjesto gdje se izvodi cijeli niz tretmana nad onima koje su zahvatila maligna oboljenja, poput diletacije malignog jednjaka ili pak laserskih zahvata na djeci. Zagrebačke bolnice jedine su u kojima se obavljaju transplantacije. Riječki KBC, koji je nekoć prednjačio po istraživanjima transplantacija, sve više ispada iz igre, ali na popisu Hrvatske donorske mreže registrirano je da se u tamošnjem KBC-u danas obavljaju samo transplantacije bubrega i gušterače.
Glavni grad jedini pruža mogućnost bolničkog liječenja narkomana, a u bučno najavljivan projekt rekonstrukcije zagrebačkog KBC-a u "konkurentni europski centar" do 2005. godine, kada bi trebao biti gotov, bit će utrošeno više od 200 milijuna eura. Ako je vjerovati nedavnoj prezentaciji, i ostale metropolitanske bolnice bit će obnovljene i modernizirane do 2007. godine. Time se, i to proračunskim novcem, definitivno odustaje od načelne želje ravnomjernijeg razvoja zdravstva u Hrvatskoj, budući da je ministar Andro Vlahušić najavio da će objedinjavanje KBC-a Rijeka završiti daleke 2010. godine.
PRIVATNE ŠKOLE
Jednak broj privatnih srednjih škola djeluje u Zagrebu i u ostatku Hrvatske - po devet. Kvaliteta je, međutim, definitivno na strani glavnog grada: uz tri opće gimnazije među kojima je i ona klasična SDP-ovca Zlatka Šešelja, djeluju tri srednje ekonomske škole, jedna ekonomska gimnazija, potom škola specijalizirana za modu i dizajn, te škola za osobne usluge. U perifernom dijelu Hrvatske po broju privatnih srednjih škola prednjači Split s četiri škole: jezičnom gimnazijom, dvije ekonomske i zubotehničkom školom. U Varaždinu uz privatnu gimnaziju djeluje i srednja ekonomska, u Lovranu glazbena srednja škola, u Osijeku privatna srednja škola Gaudeamus, te u Zadru privatna opća gimnazija.
Prema riječima profesora Vinka Bajrovića, stručnog suradnika u Zavodu za školstvo, osnovna prednost Zagreba prema ostatku Hrvatske jest u većem izboru zanimanja za djevojke. "U Splitu, recimo, cure se mogu upisati u ekonomsku ili zdravstvenu školu. Treće škole nema", kaže Bajrović. Problem je i sve veći nedostatak nastavnog kadra za jezične predmete i matematiku. "U odnosu na ostali dio Hrvatske, Zagreb ima bolje razvijenu infrastrukturu i prateće objekte. U Zagrebu se pišu programi, izdaju knjige, recenzije. U povjerenstvima sjede uglavnom Zagrepčani, što ne čudi, s obzirom da je tako lakše skupiti ljude. Od pedeset članova Povjerenstva za matematiku samo nas je četvero izvan Zagreba i naravno da naš dolazak u glavni grad stvara dodatne troškove. Međutim, ne smatram da su škole u Zagrebu bolje, niti mislim da sam bio zakinut u karijeri zato što živim u Splitu, iako bih kao Zagrepčanin sigurno više sudjelovao u pisanju nastavnih programa i izradi projekata", kaže Bajrović.
ZAPOŠLJAVANJE I GOSPODARSTVO
Zagrepčani su daleko ispred ostatka Hrvatske po plaćama. Dok je u siječnju 2003. godine prosjek plaće u ostalom dijelu Hrvatske bio 3.891 kunu, u metropoli je on iznosio 4.594 kune. Za usporedbu, Hrvatska je tek sada dosegnula prosjek koji je Zagreb imao prije gotovo tri godine! Osim činjenice da se u glavnom gradu ostvaruje 48,2 posto ukupnoga državnog prihoda (sa zagrebačkim prstenom - 52,5 posto), na više prihode građana Zagreba utječu i velika javna poduzeća poput HEP-a, INA-e, Hrvatskih željeznica ili Hrvatskih šuma koja u pravilu imaju sjedište u Zagrebu. U glavnom gradu zaposleno je više od 500 tisuća ljudi, što je gotovo 40 posto svih zaposlenih u državi. Prema podacima Gospodarske komore, u Zagrebu je koncentrirano 35 posto svih hrvatskih poduzetnika i 38 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Od 400 najvećih hrvatskih tvrtki po visini prihoda, čak je 186 njih locirano u Zagrebu. Taj broj valja uvećati za 11 tvrtki iz Zagrebačke županije. U Zagrebu se i više radi - poslovna efikasnost veća je za oko 10 posto u odnosu na hrvatski prosjek. Zagreb je i financijsko središte države: čak 70 posto hrvatskih financijskih potencijala smješteno je u metropoli.
KULTURA
Što se tiče kazališta, u Zagrebu ih je gotovo koliko i u ostatku Hrvatske zajedno. Ugrubo, 15 prema 20, ali je pritom jako teško odrediti kriterij o tome što je sve kazalište, a da broj ne pokrpamo raznim amaterskim i sezonskim podvarijantama, kako bismo uopće imali o čemu govoriti. Odnos bi bio još gori da na sve strane otprije ne postoje HNK-ovi, kazališta mladih i djece, te lutkarski teatri. To je, primjerice, slučaj sa Splitom, u kojemu su zastupljene sve garantirane vrste, i samo one. No, i to je još dobro dok ne pogledamo koja su kazališta poznata, o kojima se piše i govori, kako-tako. U tom slučaju broj zagrebačkih kazališta unekoliko će opasti, ali će ostalih u Hrvatskoj gotovo – nestati. Tako i kazalištarci sami sebe procjenjuju. Pogledajte samo one smiješne nagrade hrvatskog glumišta, tko ih dobiva, a kome su namijenjena alibi-priznanja, po regionalnom ključu...
S muzejima stvar stoji nešto manje centralistički, naprosto zbog toga što su, uglavnom, nastajali tamo gdje je već bila koncentrirana određena količina umjetnina, te starina. Zagreb je, međutim, jedini preživio udar što je prije desetak i više godina pogodio kompletnu kino-kulturu. U Hrvatskoj je dotad bilo oko 280 kina, danas ih ima 150 manje. Od toga ih manje od trećine radi svaki dan, a pola onih sa dnevno svježim projekcijama je u Zagrebu. Nova ili obnovljena kina ili multipleks-dvorane otvaraju se isključivo u Zagrebu, a gradovi poput Pule, Šibenika i Vinkovaca godinama su bez dvorane, ili su to bili u dugogodišnjem razdoblju. Inače, prosjek gledanih projekcija u Hrvatskoj je manji od jedne godišnje, po stanovniku. A da nije Zagreba, bio bi i manji...
Knjižare su, također, odličan primjer kulturalnog nesrazmjera u Hrvata. Ako ih je u Zagrebu četrdeset - svih dućana koji su registrirani za prodaju knjiga, pa ih još i drže na policama – u ostatku Hrvatske ih je tridesetak. Splitske se mogu prebrojiti na prste jedne ruke, a riječke i zadarske zajedno na prste druge ruke. Između Dubrovnika i Omiša, duž Jadranske magistrale, nema nijedne. U sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj knjižare postoje samo u Osijeku (atipičnih, nevjerojatnih pet!), Varaždinu i Bjelovaru.
O koncertima, koncertnim prostorima, orkestrima, operama, studijima za ples i sličnim stvarima, da se i ne govori. A tako nam stoji i s ostalim oblicima kulturne ponude, od klasike i mainstreama do tzv. alternative i undergrounda... O tome svjedoče, naposljetku, postoci gradskih, županijskih i općinskih proračuna izdvojeni za kulturu. U Zagrebu je, po dostupnim podacima iz 2001. godine, za kulturu bilo predviđeno blizu 300 milijuna kuna ili oko 40 posto od iznosa što ga je lokalna uprava u cijeloj Hrvatskoj bila predvidjela za kulturu.
MEDIJI
U ovoj zemlji ne postoji nijedna televizijska kuća s nacionalnom koncesijom čije je sjedište izvan glavnoga grada. Hrvatska televizija, doduše, ima nekoliko lokalnih centara koji, međutim, postoje zato da bi opsluživali zagrebačku središnjicu, dok Nova TV u ostatku Hrvatske ima tek nekoliko dopisnika. Mreža od sedam lokalnih televizija združena pod egidom CCN od svojega je nastanka permanentno na izdisaju, ali najpoznatija i najjača od rečenih lokalnih televizija stacionirana je opet u Zagrebu: riječ je o OTV-u. Potpuno je isti slučaj i s radiostanicama: sve one koje posjeduju nacionalnu koncesiju (tri programa državnoga Hrvatskog radija, Narodni radio, Otvoreni radio i Hrvatski katolički radio) imaju sjedište u Zagrebu, a kakvu-takvu regionalnu orijentaciju njeguje tek Hrvatski radio, koji ima područna studija u nekoliko većih gradova u zemlji.
U Zagrebu izlaze tri dnevna lista (Vjesnik, Večernji list i Jutarnji list), dok ih je u ostatku zemlje pet, računamo li i dva dnevna lista u Zadru, koji kubure s tiražom, oglasima i financijama. Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Slavonije, Zadarskom listu i Narodnom listu valja, doduše, pribrojiti Karlovački list i Glas Istre, ali njih je možda pametnije smatrati ponešto modificiranim verzijama riječkoga Novog lista. Osim Feral Tribunea, izvan Zagreba trenutačno ne postoji nijedan nacionalno relevantan politički tjednik, a više od devedeset posto revijalne štampe izlazi u glavnome gradu. U ostatku Hrvatske izlazi samo nekoliko lokalnih tjednika i povremenika koji, međutim, uglavnom ne dopiru do metropole, pa se onda uzima kao da i ne postoje. Razlog tako snažnoj koncentraciji pisanih medija u Zagrebu možda je i u činjenici da izvan glavnog grada postoje tek četiri nešto ozbiljnije novinske tiskare: u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru. No ako želite izdavati kolor-magazin, možete ga tiskati jedino u Zagrebu.
SPORT
Za rad više od 800 sportskih klubova i održavanje 157 sportskih objekata, godišnje se u Zagrebu izdvaja 137 milijuna kuna. Za usporedbu, kompletan proračun grada Šibenika iznosi 120 milijuna kuna, od čega se 4,7 milijuna izdvaja za sport. U Osijeku za sportske potrebe ide 13,9 milijuna, a u Puli 9,2 milijuna kuna, dok Međimurska županija za sport i kulturu zajedno izdvaja 4,7 milijuna. Premda gotovo pola iznosa od 137 milijuna kuna ide na održavanje objekata među kojima ima 46 nogometnih terena, rezultati koje postižu zagrebački klubovi u hrvatskim okvirima i više su nego impresivni. Svaka titula državnog prvaka koju osvoji neki klub ili pojedinac izvan metropole slavi se dvostruko. Primjerice, tako nešto nije uspjelo nijednom klubu u košarci, gdje je dosad bila neprikosnovena Cibona, u nogometu se dugi niz godina nije smjelo dogoditi da prvak bude netko drugi osim Dinama. Zato ne treba čuditi što svi sportski putovi vode u hrvatsku metropolu. Zagrebački klubovi prepuni su došljaka - od nogometnih, košarkaških, vaterpolskih, pa do konjičkih ili kuglačkih. Osim toga, zagrebački klubovi najbolja su polazna stanica za bogatu prodaju u zapadnoevropske države.
ZAGREB, ZAGREB ÜBER ALLES
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
|
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|
