MUTIRANE POME ZA RAČANA
Toni GABRIĆ
17. travnja, 2003.

Nakon niza konflikata između dviju najjačih stranaka koalicije na vlasti, koji su kulminirali aferom oko Sunčanog Hvara, na pomolu je novi sukob: HSS traži da Hrvatska bude zemlja ekološke poljoprivrede i turizma, dok SDP, pribojavajući se američkih sankcija, jalovo taktizira oko tog pitanja, ne želeći, nakon hrvatskog stava o iračkom ratu, vući ujaka Sama za rep

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nakon niza konflikata između SDP-a i HSS-a, koji su svoju kulminaciju dosegli u aferi oko Sunčanog Hvara i reforme školstva, na pomolu je još jedan, koji bi, ususret novim izborima, po nekima trebao biti konačni povod za razvrgnuće saveza dviju najjačih stranaka vladajuće koalicije. Radi se o HSS-ovu prijedlogu hitnog donošenja zakona o privremenoj, ali potpunoj zabrani genetski manipuliranih organizama, koja bi obuhvaćala njihov uvoz, stavljanje na tržište, korištenje i proizvodnju, i to u svim slučajevima osim kad se radi o znanstvenim istraživanjima.

Zabrana GMO-a za HSS je iz niza razloga strateški važna stvar. Stranka već dugo i vrlo sustavno u svojoj izbornoj bazi provodi edukativne kampanje kojima upozorava na opasnosti od GMO-a, osobito od upotrebe genetski manipuliranog sjemena. Nakon nekoliko godina takvoga rada, u HSS-u vjerojatno računaju s tim da bi na temi zabrane GMO-a, pogotovo ukoliko bi se oko nje uskovitlale političke strasti, mogli dodatno mobilizirati sebi tradicionalno naklonjene birače. Takvu pretpostavku indirektno potvrđuje i HSS-ova zastupnica Marijana Petir, koja je ovih dana pred saborskim odborima predstavljala zakon protiv GMO-a. "Naši su poljoprivrednici apsolutno protiv sjetve GM-sjemena. Svjesni su da smo kao mala zemlja globalno konkurentni jedino s našim posebnostima, a prednosti su nam u ekološkoj nezagađenosti i biološkoj raznolikosti. Poljoprivrednicima s kojima smo kontaktirali zato nije ni na kraj pameti da domaće, autohtono sjeme zamjenjuju GM-sjemenom", tvrdi gđa Petir.

S druge strane, SDP se na sebi svojstven način u pitanju GMO-a do kraja zapleo u jalovo taktiziranje. Račanova je vlada već bila zgotovila svoj prijedlog zakona o zabrani GMO-a, ali ga je na brzinu povukla nakon što je, u studenome 2001. godine, američki ambasador Lawrence Rossin zaprijetio da će, ako Hrvatska donese takav propis, njegova vlada učiniti sve što može da joj zagorča život u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Da podsjetimo, Rossin je u pismu Vladi otvoreno zahtijevao "da hrvatska vlada ne zabrani biotehnološke proizvode koji su dokazani kao sigurni u redovitoj proizvodnji hrane u Americi i drugdje, osim ako Hrvatska može podastrijeti znanstvene dokaze koji bi potvrdili suprotno. Ako se uvede takva zabrana, američka će Vlada morati zaštititi svoja prava kod WTO-a", što je kod nas vrlo precizno bilo pročitano kao otvorena prijetnja ekonomskim sankcijama.

Podvijanje repa na zapadnoj je strani Markova trga popraćeno pričom da nam jedinstveni zakon protiv GMO-a zapravo nije ni potreban, te obećanjem da će materija koju je taj zakon trebao regulirati biti sadržana u četiri druga propisa - Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o hrani i Zakonu o zaštiti potrošača. No ti su propisi još i danas vrlo daleko od stupanja na snagu. Ivica Račan očito procjenjuje da, nakon odbijanja ulaska naše zemlje u američku alijansu za napad na Irak i osude tog napada bez prethodne suglasnosti Vijeća sigurnosti, ne bi bilo oportuno opet vući vraga za rep i suprotstavljati se načelima liberalne ekonomije koju kod nas tako gorljivo zastupa veleposlanik Rossin.

U svojoj sporosti, Vlada je već prekršila u Saboru ratificiran Protokol o biološkoj sigurnosti prema kojem je sve navedene zakone trebala dostaviti u zakonodavnu proceduru do kraja 2002. godine. Štoviše, sada je dala negativno mišljenje HSS-ovom zakonskom prijedlogu koji u samo nekoliko članaka zabranjuje svako manipuliranje GMO-om. Jasno je pritom da Račanova ekipa nije mogla sebi dopustiti da svoje negativno mišljenje obrazloži američkim pritiskom na nešto što bi se trebalo nalaziti u sferi suverenog odlučivanja Hrvatske, nego pričom kako, zbog skorog donošenja četiriju zakona, HSS-ov prijedlog nikome nije ni potreban. U takvom razmještaju figura jasno je i zašto je HSS svoj prijedlog pokrenuo preko kluba saborskih zastupnika, a ne preko ministra Pankretića i njegova Ministarstva poljoprivrede.

"Bez obzira na negativno mišljenje Vlade, nećemo odustati od našeg prijedloga", najavljuje Petir. "Ulazimo u saborsku raspravu i očekujemo da Vlada što prije donese svoja četiri zakona. Te zakone moći ćemo podržati samo ako u njima bude ono na čemu HSS posebno inzistira, a to je zabrana uvoza i poljoprivredne sjetve GM-sjemena." Prema riječima HSS-ove saborske zastupnice, u strahu od američkih prijetnji možda su i prevelike oči. Ona navodi presedan Novog Zelanda, koji je WTO-u uputio zahtjev za privremeni dvogodišnji moratorij na GMO, a da s tom međunarodnom organizacijom krupnog kapitala nije došao ni u kakav sukob. Zanimljivo je, napominje Petir, da ni Vlada ni Ministarstvo gospodarstva dosada nisu od WTO-a zatražili informaciju o mogućoj reakciji Organizacije u slučaju da i Hrvatska privremeno zabrani GMO.

HSS predstavlja zabranu manipuliranja GMO-ima kao stvar od nacionalnog interesa, prevažnu i preozbiljnu da bi bila predmetom kalkulacija i političkih igara, i s njima se oko toga načelno ne bi bilo teško složiti. Zaštita prirode od GMO-a preduvjet je za očuvanje bilo kakvih razvojnih šansi za ekološku poljoprivredu i eko-turizam. HSS pritom nudi viziju Hrvatske kao GMO-free zemlje, unutar GMO-free regije Alpe Adria. Kad se stvari tako poslože, Zakon o GMO-u doista može biti kriterij oko čijega prihvaćanja opstaje ili se ruši koalicija. "Ako Vlada ne donese svoje zakone, ili ako oni ne budu zadovoljavajući, inzistirat ćemo na našem, jer je on neophodna preventivna mjera. Ne bih ipak govorila u kategorijama dovođenja koalicije u pitanje, jer smatram da se svi mi zastupnici moramo ponašati odgovorno prema stvarima koje su u nacionalnom interesu", kaže Marijana Petir.

No premda se HSS-ovu zakonu s ekološkog stajališta nema što prigovoriti, a o njemu se pozitivno izjašnjavaju i najutjecajniji ekološki aktivisti s kojima smo ovih dana razgovarali, pitanje je radi li se doista o čisto načelnoj brizi za "nacionalni interes" ili je i u ovom slučaju tema oko koje postoji gotovo nepodijeljen stav javnosti iskorištena radi političkih igara druge vrste. Može se, naime, čuti i da HSS, osim što na vrućoj temi želi prije izbora mobilizirati svoje birače, zapravo forsiranjem donošenja zakona koji je restriktivan prema GMO-u samo dograđuje most za pretrčavanje iz koalicije sa SDP-om prema poslijeizbornoj suradnji s HDZ-om. Zanimljivo je bilo pratiti raspravu o HSS-ovu zakonskom prijedlogu na sjednicama saborskih odbora koje su se odvijale prošlog utorka. HDZ-ovim predstavnicima Jurju Njavri i Ivici Kostoviću bila su na Odboru za socijalnu politiku i zdravstvo puna usta brige o biološkoj raznolikosti, kao i kritike Vlade zbog nebrige prema zakonima kojima se štiti "naše zdravlje". Podršku HSS-u dali su, na Odboru za zakonodavstvo, i Vladimir Šeks i Jadranka Kosor.

SDP-ovi predstavnici na tim su sjednicama šutjeli poput riba. "Iz SDP-a smo upozoravali da u Hrvatskoj nemamo dovoljno stručnih podloga za donošenje zakona kojim bismo regulirali stavljanje u promet GMO-a. Ni u svijetu još nije istraženo koji GMO-i, i na koji način, štete zdravlju", rekla nam je njihova zastupnica Dragica Zgrebec, iz čega je razvidno da je kod SDP-a i danas na snazi "Rossinov poučak". Gđa Zgrebec dodaje da je stav SDP-a kako problematiku GMO-a treba zakonski riješiti u što kraćem roku, ali ipak mimo HSS-ova prijedloga: "U Klubu smo se suglasili da je HSS dao dobru podlogu za širu raspravu o GMO-u, ali ćemo ipak pričekati Vladine zakonske prijedloge." Dragica Zgrebec najavljuje da će se Vladini prijedlozi od HSS-ova razlikovati po tome što bi ipak dijelom liberalizirali uvoz GMO-a, pa čak možda i onoga oko čega HSS najviše inzistira, a to je genetski manipulirano sjeme žitarica. "Mi najvjerojatnije nećemo biti u krugu zemalja koje zabranjuju uvoz bilo kojeg proizvoda za koji se može reći da je GMO", odgovorila je Dragica Zgrebec na naše pitanje treba li se bojati novog pritiska SAD-a u slučaju restrikcije GMO-a. "Nije dokazano da je svaki takav proizvod štetan za ljudsko zdravlje, ali ako propišemo obvezu obilježavanja takvih proizvoda, to nam nitko ne može zabraniti. Ne možemo potpuno zabraniti ni uvoz GMO-sjemena, kad nismo potpuno sigurni da toga već u Hrvatskoj nema."

MUTIRANE POME ZA RAČANA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.