Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade


Glazba

Knjige

Film

Guštaonica


Pisma










Stranica obnovljena:
18. travnja, 2003.

DRAGOMIR VOJNIĆ, OTAC NAJVAŽNIJIH REFORMI U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI I SADAŠNJOJ HRVATSKOJ

PRETVORBU JE KREIRAO ŠUŠAK
Milan GAVROVIĆ
18. travnja, 2003.

Smatrali smo da imovina pripada građanima i radnicima koji su je stvarali, a oni su se u Norvalu sa Šuškom i njegovim društvom dogovorili da će je podijeliti između sebe. Čitava ekonomska politika postavljena je u službu norvalskih ciljeva. Početni tečaj od 4,44 kune za marku ubrzo je izmijenjen na 3,6. Na izvozu nema pljačke, ali uvoz je nešto drugo. Model zasnovan na trgovini i uvozu napravljen je da se uz tajkunsku privatizaciju otvori još jedan kanal brzog i lakog bogaćenja. Cijena toga je propast industrije

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Prof. dr. Dragomir Vojnić bio je u najužim timovima koji su planirali i provodili sve ekonomske reforme u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj; od one u davnoj 1965., preko reforme posljednjega jugoslavenskog premijera Ante Markovića, do stabilizacijskog programa Vlade Nikice Valentića u jesen 1993. Samo sadašnje reforme koalicijske vlade Ivice Račana, dr. Vojnić promatra sa strane, premda je još uvijek član SDP-a. U svojemu radnom vijeku bio je zamjenik direktora i direktor Ekonomskog instituta Zagreb, svojevrsnog reformskog trusta mozgova, potom predsjednik Ekonomskog savjeta SFRJ, a godinama surađuje s poznatim Bečkim institutom, s Ekonomskim institutom Rusije i Državnim sveučilištem Floride.

- Od reforme u godini 1965. koja je trebala temeljito promijeniti ekonomiju bivše Jugoslavije, reforme ne prestaju, premda je u međuvremenu nestalo i komunizma i Jugoslavije. Postoji li nešto što povezuje sve te reforme?

- Da, to je otvaranje prema svijetu, kao glavna poluga za jačanje tržišta i demokracije. To istodobno znači da su se sve reforme suočile s problemom deviznog tečaja. Ona iz godine 1965., koju je svijet tada ocijenio kao veliku i bitnu promjenu u jednoj komunističkoj zemlji, označila je i faktički kraj centralne, direktivne planske privrede. Politička birokracija time je gubila znatan dio svoje moći i utjecaja na ekonomiju, a time i na život ljudi. Ekonomsko otvaranje prema svijetu uvijek je imalo za posljedicu političku demokratizaciju u zemlji. I sada je tako. Tko je protiv Evrope i tko gura Hrvatsku u sukob s međunarodnom zajednicom, zapravo je protiv demokracije.

PRETVORBU JE KREIRAO ŠUŠAK
< > | cijeli članak | verzija za tisak

TREBA NAM HRVATSKA BANKA

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA