LAUTRECOV BORDEL MUZA
Darko VUKOREPA
25. travnja, 2003.

U Muzeju Leopold - gdje je jedna velika dvorana za ovu prigodu pretvorena u pravi pravcati pariški bordel s kraja 19. stoljeća - do konca kolovoza bit će izloženo više od 300 Lautrecovih grafičkih djela iz berlinske zbirke Otta Gerstenberga

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nakon nedavnog otvaranja muzejskog zdanja Albertine i čudesne izložbe Edvarda Muncha, bečka proljetna sezona velikih izložbi nastavljena je s još jednim velikim umjetnikom: ovaj put riječ je o slavnom francuskom slikaru, litografu i ilustratoru Henriju de Toulouse-Lautrecu (1864.-1901.), čijih će više od 300 grafičkih djela iz berlinske zbirke Otta Gerstenberga do konca kolovoza biti izloženo u Muzeju Leopold. Taj muzej u okviru kompleksa Museumsquartier, za ovu je prigodu jednu svoju veliku dvoranu pretvorio u pravi pravcati pariški bordel s raspojasanog kraja 19. stoljeća: dvorana s Toulouse-Lautrecovim djelima dobila je novo ruho od crvenoga pliša, te još jedan kat kako bi ugođaj bio potpun, a izložbu prati i projekcija filma "Moulin Rouge" Johna Hustona iz 1952. u kojem glavne uloge tumače Zsa Zsa Gabor i José Ferrer.

"Došavši u Pariz, prvo što sam spoznao bila je veličina Lautrecova slikarskoga genija", desetljećima kasnije priznao je Pablo Picasso. Henri-Marie-Raymonde de Toulouse-Lautrec-Monfa rodio se u imućnoj aristokratskoj obitelji, no činjenica da mu je majka bila očeva rođakinja, po svoj je prilici dala pečat njegovu životu. Lautrec je, naime, bio vrlo krhka zdravlja, imao je urođeni manjak kalcija u kostima, pa je tako već sa 14 godina doživio prijelom obiju bedrenih kostiju, što mu je zaustavilo rast. No Lautreca to nije spriječilo da sa 17 godina napusti dom u Albi, zaputi se u Pariz i postane kultni slikar i portretist razuzdanoga, boemskoga i noćnog lica Grada svjetlosti, te općenito francuskog svijeta zabave devedesetih godina 19. stoljeća.

Na Lautrecov rad utjecale su japanske grafike, koje su upravo u vrijeme Svjetske izložbe u Parizu i pojačanog zanimanja za istočnjačke i egzotične kulture postale popularne u Europi. U Lautrecovu radu, napominju likovni kritičari, vidljiv je trag i Edgara Degasa. U svojim noćnim bdjenjima po barovima, kabaretima i bordelima Montmartrea, Lautrec se družio s Oscarom Wildeom i Van Goghom, no nije bio niti je volio biti "sobni" intelektualac. Više ga je privlačio svijet plesačica, prostitutki, klaunova, pijanica, odnosno ljudska priroda, sa strahovima i strastima u nešto "otkačenijoj" formi.

Bečka izložba predstavlja više od 300 Lautrecovih djela iz najveće svjetske zbirke njegovih grafičkih radova, iz kolekcije Otta Gerstenberga, berlinskog matematičara i direktora osiguravajuće kuće Victoria, koji je Lautrecove litografije počeo skupljati oko 1900. godine. Da je riječ o doista reprezentativnom predstavljanju Lautrecova djela, možda najbolje kazuje činjenica da Gerstenbergovoj zbirci nedostaje samo šest djela, uglavnom manjeg značenja, da bi se mogla pohvaliti kompletnim grafičkim opusom slavnog francuskog postimpresionista, koji je zbog narušena zdravlja - patio i od nesanice i alkoholizma - umro 1901. ne napunivši ni 37 godina.

No, u samo deset godina rada - od 1891. do 1901. - Lautrec je iza sebe ostavio 351 litografiju pariškog noćnog života, među ostalim i 28 plakata, koji su ga ponajviše proslavili i po kojima je danas poznat i onima koji se odveć i ne zanimaju likovnom umjetnošću. Lautrecova slava započela je 1891. upravo s njegovim prvim plakatom, koji je izradio za njemu tako dragi Moulin Rouge, no najznačajnijim se smatra njegova serija od 11 ilustracija pod nazivom "Elles" iz 1896., kojom je predstavio život "noćnih dama" i njihovih klijenata u pariškim bordelima. Lautrec je slikao i prizore iz cirkusa, džokeje, radio je i plakate za biciklistička natjecanja, a znao je ilustrirati i menije za restorane, te glazbena izdanja. Radeći neko vrijeme u studiju Fernanda Comona, napravio je ilustracije za djela Victora Hugoa, no na kraju njegova likovna rješenja nisu prihvaćena.

Riječju, Henri de Toulouse-Lautrec bio je istinski umjetnik belle époque, posljednje dekade francuskoga devetnaestoga stoljeća, koja je u Parizu obilježena svjetlima kabareta, barova i bordela, odnosno glazbom, plesom, sportom i modom, o čemu najbolje svjedoče upravo nenadmašne Lautrecove litografije.

LAUTRECOV BORDEL MUZA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.