BILANCA NAM JE KATASTROFALNA!

17. srpnja, 2003.

- Kako komentirate prosvjede proizvođača pšenice?

- Naš cilj je da se cijene svih proizvoda, pa tako i pšenice, formiraju prema tržišnim kriterijima. Započeli smo s uvođenjem tržišta u to područje, i mislim da smo u tome uspjeli, jer četrnaest trgovačkih društava ponudilo je otkup pšenice. Odredili smo minimalnu cijenu od 1 kune po kilogramu, što znači da je proizvođačima ostavljena mogućnost da sami ostvare višu cijenu, ako to mogu. Unutar ovog Ministarstva i Vlade pitanje pšenice je riješena stvar. Nije mi jasno od koga se to uopće na cestama traži viša otkupna cijena. U to je pitanje upletena politika, što se vidi iz činjenice da neke političke stranke daju podršku prosvjedima.

- Uvoz hrane obara sve rekorde. Radi li se o neuspjehu vaše poljoprivredne politike?

- Uzmite u obzir da je u prošloj godini izvoz nepoljoprivrednih proizvoda porastao za 3 posto, dok je izvoz poljoprivrednih proizvoda porastao za 18,9 posto. Naša bilanca u uvozu industrijskih proizvoda je katastrofalna, jer gotovo sve uvozimo. U poljoprivredi, u prošloj smo godini ipak uspjeli smanjiti apsolutnu razliku. Mi smo otvoreno tržište, i ne možemo uvoz braniti administrativnim mjerama. Naša je želja da proizvođači prestrukturiraju svoju proizvodnju, i da se koncentriraju na proizvode koji se traže na domaćem tržištu i koji se danas uvoze. Unutar poljoprivrede suviše smo se dugo bavili socijalom, a nismo se koncentrirali na konkurentnost. To nam se danas vraća.

- Upravo vama se zamjera da se više bavite socijalom nego konkretnim reformama. Zašto se naša poljoprivreda svodi samo na uzgoj kukuruza i pšenice?

- Oslanjanje na pšenicu u Hrvatskoj je tradicionalno, a u poljoprivredi nisu mogući nagli zaokreti. Za prestrukturiranje poljoprivredne proizvodnje kao i za okrupnjavanje zemljišta potrebno je vrijeme. Mi smo ipak napravili legislativu, i ona je danas na evropskoj razini.

- Zašto je najavljivani proces okrupnjavanja zemljišta još uvijek na početku?

- Premda u kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo velik problem neobrađenog zemljišta, pozitivna je pojava što se danas ljudi počinju "tući" za zemlju. To pokazuje da mnogi smatraju da se od poljoprivrede ipak može dobro živjeti. Ipak, 400.000 ha državne zemlje nije dovoljno za okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava. Moramo postići promet privatnim poljoprivrednim zemljištem, ali poražavajuće je pritom što se moramo sukobljavati s mentalitetom ljudi koji su vezani uz svoju zemlju, makar ona stajala neobrađena. Gotovo nijedna jedinica lokalne samouprave nije uvela porez na neobrađeno zemljište, da se ne bi zamjerale vlastitom stanovništvu, nego se inicijativa za to prebacuje na Ministarstvo. Da ne govorimo pritom o katastrofalnom stanju katastara i gruntovnica.

- Između vas i pojedinih SDP-ovih ministara postoji spor oko sudbine PIK-ova?

- Vlada ima jedinstveni stav o PIK-ovima i o njima je donijela odluke na prijedlog Ministarstva. PIK-ove moramo restrukturirati tako da prednost pri otkupu dobiju obiteljska gospodarstva u primarnoj proizvodnji, a da iz tog procesa izdvojimo prerađivačku industriju. Ona je izuzetno važna, jer bez nje primarna proizvodnja gubi smisao.

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.