Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
18. srpnja, 2003.

MARIO UJEVIĆ, DIREKTOR ZAGREBAČKE SOFTVERSKE TVRTKE PLUS PLUS, OTKRIVA DA HRVATSKA VLADA NE KORISTI VRHUNSKI RAČUNALNI SUSTAV KOJI JE SKUPO PLATILA

VIRTUALNUŠKI DILETANTI
Ivica
18. srpnja, 2003.

Sustav za obračun plaća u državnoj upravi, kakav je japanska Vlada ovih dana naručila od IBM-a i Fujitsua, tvrtka Plus Plus dovršila je 4. travnja prošle godine, a hrvatska ga je Vlada preuzela 27. studenog iste godine, no on se ni do danas ne koristi, bez ikakvog objašnjenja. Glavna prednost sustava sastoji se u mogućnosti da se s jednog mjesta može nadzirati isplata plaća za sve korisnike proračuna. Uz to, sustav omogućuje i goleme uštede u proračunu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Mario Ujević

- Vijest koju su ovih dana objavili Washington Post i Reuters glasi ovako: japanska Vlada naručila je od IBM-a i Fujitsua projektiranje softverskog sustava za obračun plaća zaposlenih u tamošnjoj državnoj administraciji. Gospodine Ujeviću, malo je poznato da je vaša tvrtka Plus Plus hrvatskoj Vladi u travnju prošle godine isporučila razvijen sustav za obračun plaća u državnoj upravi, koji se - kao i sustav koji je upravo naručila japanska Vlada - temelji na operativnom sistemu Linux. Zašto je taj podatak malo poznat?

- Odgovor na to pitanje trebalo bi potražiti u hrvatskoj Vladi i njezinu Uredu za internetizaciju, odnosno kod dr. Gorana Granića, potpredsjednika Vlade, koji je nadležan za informatizaciju državne uprave ili internetizaciju, kako to nazivaju u Vladi. Japanska je Vlada s IBM-om i Fujitsuom potpisala ugovor koji se, u ovoj fazi, tiče samo projektiranja sustava za obračun plaća u japanskoj državnoj administraciji koja zapošljava 800 tisuća ljudi: Plus Plus je za hrvatsku Vladu u potpunosti razvio rečeni sustav i isporučio joj ga, ali je taj sustav negdje očito ostao zaboravljen. Osim toga, Fujitsu i IBM dobili su - samo za projektiranje sustava - rok od devet mjeseci, te milijun i šesto tisuća dolara, dok smo mi u potpunosti razvili sustav za manje od devedeset dana, te za višestruko manji iznos. Inače, kad smo radili na ovom sustavu, u našoj je tvrtki bilo osmero zaposlenih, uključujući i tajnicu, dok Fujitsu - najjači japanski proizvođač informatičke tehnologije - i IBM, ipak, imaju nešto veći broj zaposlenih.

- O kakvom je sustavu, zapravo, riječ?

- Radi se o poslovnoj aplikaciji - izrađenoj na operativnom sustavu Linux - koja se koristi preko Interneta. Da pojednostavim: japanska je Vlada ovaj sustav mogla postaviti u Hrvatskoj i sasvim se normalno - preko Interneta - služiti njime za obračunavanje primanja onima koji plaću dobivaju iz državne kase. Pritom broj proračunskih korisnika nije bitan faktor u izradi sustava, jer je projektiran skalabilno, pa je sasvim svejedno razvijate li ga za tristotinjak tisuća zaposlenih u državnoj upravi, koliko ih ima u Hrvatskoj, ili za osamsto tisuća, koliko ih je u Japanu. Nas je i Japanaca, inače, 130 milijuna, pa vi sad uspoređujte broj zaposlenih u administraciji.

- Kako je i kad začet projekt izrade sustava za obračun plaća u hrvatskoj državnoj upravi?

- U siječnju prošle godine Goran Granić saznao je da u Zagrebu postoji ekipa mladih ljudi - točnije, tvrtka Plus Plus - koja se bavi projektiranjem, izradom i implementacijom sustava za velike korisnike kao što su tijela državne uprave, osiguravajuća društva i veliki poslovni sistemi. Sastali smo se u Vladi i tokom razgovora s dr. Granićem došli smo do toga da ovoj državi nedostaje sustav za obračun plaća za sve proračunske korisnike, a takvih je - kao što su nam rekli - oko 300 tisuća, premda smo tokom rada na razvijaju sustava zaključili kako nigdje ne postoji egzaktan podatak koliko ljudi u Hrvatskoj prima plaću iz državnog proračuna. U prošloj je godini, inače, 12,2 milijarde kuna budžetskoga novca potrošeno na plaće zaposlenih u državnoj upravi, pa je glavni cilj sustava koji smo razvili kontrola potrošnje proračunskih sredstava. Glavna prednost sustava sastoji se u njegovoj centraliziranosti, odnosno s jednog je mjesta - iz Vlade, recimo - moguće nadzirati isplatu plaća za sve korisnike proračuna.

- Na tom je sastanku dr. Granić naručio od vaše tvrtke izradu tog sustava?

- Sastanku je bio prisutan i dr. Mladen Mauher, predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju, kojega je Granić pitao za potvrdu poslovnih referenci naše firme. Kad je Mauher potvrdio tko smo i što smo, Granić je pitao koliko bi nam vremena trebalo za razvijanje jednog takvog sustava. Sa mnom su na sastanku bili i moji glavni projektanti - Domagoj Popić i Dario Bilić - i rekli smo da nam trebaju tri mjeseca, što je prilično sulud rok, ali odlučili smo raditi danonoćno jer smo to shvatili kao svoj najvažniji posao koji nam - kako sad vidimo - može biti referenca i u globalnim razmjerima. Na sustavu je rađeno u Uredu za opće poslove Vlade i Sabora, te je 4. travnja 2002. posao bio završen. Napravljen je test-obračun za travanj 2002. i na uzorku od nekoliko stotina ljudi pokazalo se da je naš sustav točniji od onog koji se dotad primjenjivao, a koji se primjenjuje i sad. Usto, obračun plaća u našem sustavu traje dvije sekunde, što je više stotina puta brže nego u sustavu koji danas postoji.

- Sustav je, dakle, testiran i pokazao se dobrim. Zašto onda stoji neupotrijebljen više od godine dana?

- Valjda čeka Japance. Nemam bolje objašnjenje. Sustav je, dakle, dovršen 4. travnja prošle godine, a hrvatska ga je Vlada preuzela 27. studenog iste godine. Ono protiv čega se borimo ovim sustavom - a to je nepregledno more birokracije - očito je bilo, i još uvijek jest, glavna prepreka uvođenju ovog modela za obračun plaća zaposlenima u državnoj upravi.

- Koliko bi Hrvatska uštedjela primjenom sustava koji ste izradili i predali na korištenje?

- Ne mogu egzaktno odgovoriti na to pitanje, ali moja je procjena da bi se taj sustav Hrvatskoj isplatio u prvoj godini korištenja. Zašto? Prema kalkulaciji jednog državnog dužnosnika, u ovoj zemlji ima oko 1300 škola i svaka od tih škola ima svoju aplikaciju za obračun plaća i svaka od tih 1300 škola mjesečno izdvaja, recimo, pedeset eura samo za održavanje sustava. Dolazimo do 65 tisuća eura mjesečno samo u Ministarstvu prosvjete. Ako to pomnožimo s dvanaest mjeseci, dobivamo 780 tisuća eura za održavanje postojećeg sistema na tih 1300 lokacija. Samo u jednom ministarstvu i samo u jednoj godini. Naš sustav podrazumijeva jedinstvenu aplikaciju koja je preko Interneta dostupna svim korisnicima i nema troškova održavanja na stotinama ili tisućama lokacija. U slučaju bilo kakve zakonske promjene, a i ove smo godine imali uvođenje novih poreza, ti novi elementi unose se na samo jednoj lokaciji, unos traje nekoliko minuta i nema nikakvih zahvata na aplikaciji. Samo se unosi novi podatak koji je nakon nekoliko minuta dostupan svima koji rade obračun plaća za zaposlene u državnoj upravi.

- Kako to izgleda u postojećem sustavu obračuna?

- Pa, izgleda tako da valjda sto različitih proizvođača tih aplikacija mora napraviti izmjene na aplikacijama i mora otići na oko dvije tisuće i petsto lokacija u cijeloj državi, pa računajte koliko je to samo dnevnica.

- Osim uštede u novcu, koje su još kvalitete sustava koji ste razvili?

- Konkretan primjer: štrajkaju, recimo, prosvjetni radnici ili liječnici i traže, primjerice, 15 posto veću plaću; ovaj sustav omogućuje simulaciju obračuna plaće na razini pojedinog tijela državne uprave, pa se tako - u roku od nekoliko minuta - može dobiti podatak koliko bi novca iz državnoga proračuna trebalo izdvojiti za petnaestpostotno povećanje plaća. Osim toga, sustav omogućuje nadzor svih prihoda državnih zaposlenika, omogućuje da se u svakom trenutku može imati precizan podatak koliko je državnih službenika na bolovanju, moguće je vidjeti koliko je prekovremenih sati tokom jedne godine bilo u, recimo, Ministarstvu zdravstva, a sustav omogućuje da zaposleni dobivaju detaljne izvještaje o plaći na svoje mobilne telefone... Danas, osim toga, postoji mogućnost proizvoljnog unosa podataka u aplikacije za obračun plaća: u sustavu koji smo mi razvili takve mogućnosti nema, jer se unose elementi iz kolektivnoga ugovora i proizvoljnosti su nemoguće budući da se podaci unose na jednoj, centralnoj, aplikaciji i svi korisnici se služe tim podacima koji su uneseni na jednome mjestu. Osim toga, sustav koji smo razvili maksimalno je zaštićen i siguran: koristili smo Oracleove zaštitne programe koji se koriste u NATO-u i NASA-i.

- Očekujete li da bi se nakon ove vijesti iz Japana moglo nešto promijeniti u glavama onih koji odlučuju u Banskim dvorima?

- Ni dosad nisam vidio razlog da se ne uvede ono što smo napravili, kao što nisam vidio ni razlog zašto Hrvatska u ovom smislu ne bi bila predvodnik u čitavoj Evropi. Ne kažem da se trebamo i s kim natjecati: trebamo čitavoj Evropi reći - evo, gospodo, mi to imamo, dođite vidjeti i, ako vam se sviđa to što vidite, uzmite to i sebi. Zašto mi ovaj sustav nismo mogli ponuditi Japanu? Zašto sad to ne bismo ponudili drugim evropskim državama?

- Jedno sasvim laičko pitanje: može li sustav koji su sad počeli razvijati Japanci biti bitno različit - bitno bolji ili bitno lošiji - od sustava koji je vaša firma već razvila?

- Nadamo se da će njihov sustav biti dobar barem kao naš. Sigurno je da ne može biti bitno različit, a još je sigurnije da ne može biti bolji, jer mi sve radimo na Oracle tehnologiji koja je trenutačno bez premca u svijetu kad je riječ o Internetu i velikim poslovnim sustavima. Plus Plus je u proteklih nekoliko mjeseci, osim sustava za obračun plaća, razvio i sustav za upravljanje kadrovima, a usto smo razvili i sustav za upravljanje dokumentima koji je napravljen za Ured za upravljanje imovinom Grada Zagreba i prezentiran je članovima zagrebačkog Gradskog poglavarstvu. I ovi se sustavi, naravno, temelje na Oracleovoj web-tehnologiji.

VIRTUALNUŠKI DILETANTI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

MALO NAS JE, AL' NISMO NORMALNI

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA