STIŽU HAAŠKE OPTUŽNICE PROTIV KRSTIČEVIĆA, MARKAČA I MERČEPA 10
Ivica
21. studenoga, 2003.

Tužilaštvo u Haagu praktično je dovršilo pisanje optužnica protiv generala Mladena Markača, nekadašnjeg zapovjednika Specijalnih postrojba MUP-a, Tomislava Merčepa, aktualnog predsjednika marginalne Hrvatske pučke stranke i čovjeka koji je 1991. imao službene ovlasti za ubijanje diljem Hrvatske, te generala Damira Krstičevića, bivšeg zapovjednika Četvrte gardijske brigade HV-a, kojega je predsjednik Mesić umirovio zbog autograma na poznatom “generalskom pismu”

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dokopa li se Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, premijerskog položaja, vrlo će brzo dobiti priliku da pokaže koliko je ozbiljno mislio kad se ovih dana javno zakleo na suradnju s Haaškim tribunalom: Carla Del Ponte, naime, ima spremne optužnice protiv trojice hrvatskih građana, koje će - u formi izborne čestitke - Sanaderu biti uručene čim se useli u Banske dvore. Ako Ivica Račan, pak, zadrži premijersku fotelju, dogodit će se isto, s time da je u tom slučaju moguće blago pomicanje termina za uručenje optužnica. Račan je s tim scenarijem, čini se, poprilično upoznat, pa je u povodu podizanja haaške optužnice protiv Milana Babića, jednog od šefova srpske pobune u Krajini, promptno izjavio kako je to još jedan dokaz da je “Haaški sud pravedan”; ta premijerova izjava očito ima funkciju pripremanja domaće javnosti za neizbježnost novih optužnica protiv hrvatskih vitezova.

Tužilaštvo u Haagu praktično je dovršilo pisanje optužnica protiv policijskog generala Mladena Markača, nekadašnjeg zapovjednika Specijalnih postrojbi MUP-a, Tomislava Merčepa, aktualnog predsjednika marginalne Hrvatske pučke stranke i čovjeka koji je 1991. imao službene ovlasti za ubijanje diljem Hrvatske, te generala Damira Krstičevića, bivšeg zapovjednika Četvrte gardijske brigade Hrvatske vojske, kojega je predsjednik Mesić umirovio zbog autograma na poznatom “generalskom pismu”.

Markač će, tvrde Feralovi izvori iz Haaga, biti optužen za ratne zločine što su ih hrvatske postrojbe počinile u operaciji “Medački džep” u rujnu 1993. godine. Rečeni je general u toj akciji zapovijedao policijskim specijalcima koji su, uz Devetu gardijsku brigadu pod zapovjedništvom Mirka Norca, činili udarne snage Hrvatske vojske u ofenzivi koja je bila pogubna za nekoliko desetaka srpskih civila. O golemom Markačevu doprinosu akciji u Medačkome džepu svjedoči i knjiga “Sve moje bitke” pokojnog generala Janka Bobetka, idejnog tvorca i stvarnog zapovjednika spomenute vojne operacije: poslije Norca, Bobetko najveće zasluge pripisuje upravo Markaču, koji je tokom višekratnih razgovora s haaškim istražiteljima pokušao odbaciti optužbe protiv sebe i natovariti ih na nečija tuđa pleća, ali mu to nije uspjelo.

No, na tom se generalu, po svemu sudeći, neće zaustaviti haaška obrada “Medačkog džepa”. Optužnica bi mogla biti podignuta i protiv Mirka Norca (proces bi tada, vjerojatno, bio prepušten Hrvatskoj), a privode se kraju i istražne radnje oko Ivana Jarnjaka, bivšeg ministra policije koji je bio izravno nadređen generalu Markaču.

Tomislava Merčepa optužnica će teretiti za ubojstva i šikaniranje srpskih civila u Vukovaru u ljeto 1991. godine. Tadašnji šef vukovarskoga HDZ-a, koji je poslije povučen u Zagreb na mjesto ministarskog pomoćnika u policiji, smatra se najodgovornijim za desetke leševa koji su tih dana plutali Dunavom i za desetke zapaljenih ili miniranih srpskih kuća i lokala u Vukovaru. O Merčepovim tadašnjim aktivnostima - koje su u Zagrebu bile odobravane sve dok on nije prevršio mjeru - haaškim su istražiteljima svjedočili mnogi vukovarski Srbi, ali i Hrvati: posebno je, naime, važan iskaz Ferdinanda Jukića, glavnog SZUP-ovca u Vukovaru 1991. godine, koji Merčepa optužuje za većinu zala koja su se tog ljeta zbivala u gradu na Vuki.

General Damir Krstičević bit će optužen zbog zločina nad srpskim civilima koji se dogodio tokom operacije “Južni potez” u Mrkonjić Gradu, a zbog vrhovnog zapovijedanja spomenutom operacijom hrvatskih trupa u Bosni i Hercegovini, u listopadu 1995., ubrzano se priprema proširenje optužnice protiv odbjegloga generala Ante Gotovine. Krstičević je zapovijedao Četvrtom gardijskom brigadom, koja je 10. listopada 1995. ušla u Mrkonjić Grad i čiji je dozapovjednik Andrija Matijaš Pauk toga dana poginuo u žestokim borbama na prilazima gradu. Zatim je uslijedila krvava odmazda što su je poduzeli Krstičevićevi vojnici: ubili su stotinu osamdeset i jednog čovjeka, a njihova su tijela ekshumirana početkom 1996. na pravoslavnom groblju u Mrkonjiću. Nalazi obdukcije pokazali su da su zatočeni mrkonjićki Srbi - među kojima je bilo i devedesetogodišnjih staraca - ubijani hicima iz vatrenoga oružja, ubodima nožem i udarcima tupim predmetima po glavi.

Damir Krstičević sudjelovao je u ovom zločinu i nikad mu nije palo na pamet da sudu preda svoje vojnike koji su počinili mrkonjićki masakr. Ante Gotovina, koji je “Južnim potezom” zapovijedao s izdvojenoga zapovjednog mjesta u Šipovu gdje bio okružen generalima Željkom Glasnovićem i Ljubom Ćesićem Rojsom, nikad ništa nije poduzeo protiv Damira Krstičevića, premda je znao - ili je morao znati - što se dogodilo u Mrkonjić Gradu. Gotovina će, dakle, dodatno biti optužen zato što nije spriječio osvetu Četvrte gardijske brigade, te zato što nije naredio istragu o zločinu i zatražio kažnjavanje krivaca. Ne postoji nijedan pisani trag da je Gotovina išta poduzeo u tom smislu, pa će njegovim odvjetnicima i drugim samoproglašenim braniteljima biti vrlo teško osporiti tu novu točku optužnice. Od pisanih tragova postoji, naime, samo generalova knjiga “Napadajni bojevi i operacije HV i HVO” iz 1996. godine, koja je - kao što je i inače slučaj s knjigama hrvatskih generala - vrlo dobra podloga za pisanje optužnice protiv autora.

STIŽU HAAŠKE OPTUŽNICE PROTIV KRSTIČEVIĆA, MARKAČA I MERČEPA 10
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.