NA RUBU NAMETI
Boris RAŠETA
13. svibnja, 2004.

Odlukom Ivana Šukera, ministra financija, ustanove koje se bave ljudskim ili ženskim ljudskim pravima, demokratizacijom, nadgledanjem izbora... ubuduće će morati plaćati 22 posto poreza na sve strane donacije izuzev onih koje daju Evropska komisija i USAID, jer je takav modus već ranije postignut bilateralnim ugovorima hrvatske države s Evropskom komisijom i SAD. Inače, jedine evropske zemlje u kojima se na ovakav način oporezuju donacije dosad su bile Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Sredinom prošlog mjeseca u nevladinim je organizacijama sve zakuhalo. Privatnim kanalima dio aktivista civilnog sektora doznao je, naime, kako se s Markova trga sprema jak financijski udar na njihovo poslovanje: iz kabineta ministra financija procurila je vijest da Vlada iznova kani uvesti porez na dodanu vrijednost na strane donacije uplaćene nevladinim udrugama. Pokušavajući provjeriti točnost ove informacije, aktivisti iz nekih udruga pokušavali su, s dosta upornosti, doći do ministra financija dok su drugi, nešto manje ambiciozni ali podjednako uporni, istu stvar nastojali provjeriti kod glasnogovornika ministarstva. Ni jednima ni drugima nije, međutim, pošlo za rukom doći do traženih dužnosnika.

Bez rasprave

Dvadesetog travnja postalo je jasno i zašto: toga je dana u Narodnim novinama, bez ikakve prethodne rasprave, osvanuo “Pravilnik o izmjenama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost”, koji je potvrdio strahovanja dijela hrvatskih NGO-a. Donošenje ove odluke, kako samo doznali, bilo je zatajeno čak i predstojnici Vladina Ureda za udruge, Cvjetani Plavša-Matić.

U Pravilniku, kojega je donio osobno ministar financija Ivan Šuker, stoji prilično štura - ali izvanredno važna - izmjena ranijeg teksta koji regulira ovu materiju. Ona doslovce glasi ovako. “U članku 73.b. u stavku 1. riječi: S humanitarnim organizacijama, u smislu Zakona i ovoga pravilnika izjednačene su neprofitne organizacije, ustanove i udruge, brišu se. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.” Time će ustanove koje se bave ljudskim ili ženskim ljudskim pravima, demokratizacijom, nadgledanjem izbora..., ubuduće morati plaćati 22 posto poreza na sve strane donacije izuzev onih koje daju Evropska komisija i USAID, jer je takav modus već ranije postignut bilateralnim ugovorima hrvatske države s Evropskom komisijom i SAD. S druge strane, plaćanje tog istog poreza i nadalje će biti oslobođene humanitarne organizacije, zdravstvene, obrazovne, kulturne, znanstvene, vjerske i socijalne ustanove; sportski i amaterski klubovi te tijela državne lokalne, čiji će rad - za razliku od ovih prvih - i dalje biti stimuliran poreznim sustavom.

“Riječ je o svinjariji, i to svinjariji na nekoliko razina”, kaže Martina Belić iz udruge B.a.B.e. “U prvom redu, to se odnosi na način donošenja ovakvih odluka odnosno pravilnika. Činjenica da se niz problema rješava ministrovim odlukama, odnosno pravilnicima, načelno je jasna: prirodno je da se sve promjene ne mogu regulirati izmjenama zakona jer bi takva procedura podrazumijevala hipernormiranost sustava. No, u nizu stvari a posebno ovakve naravi, ministar bi se svakako morao konzultirati s onima koji će biti pogođeni dotičnom odlukom. Toga u ovom slučaju nije bilo. Drugo, ova odluka je diskriminatorska jer je uvedena važna razlika između donora: ako novac primate od Evropske komisije ili USAID-a, nema plaćanja poreza na dodanu vrijednost, a ako taj isti novac primate od nekoga drugoga - primjerice od privatnih donora ili stranih ambasada - porez je obavezan.

NA RUBU NAMETI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.