Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film

Guštaonica

Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
20. svibnja, 2004.

FERAL ISTRAŽUJE: POMPOZNO NAJAVLJENI VLADIN PROJEKT NAVODNJAVANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA, UMJESTO NA ZNANSTVENOJ PODLOZI, TEMELJI SE NA POLITIČKOJ DEMAGOGIJI

VODNIŠ LI HRVATSKU?
Hrvoje PRNJAK
20. svibnja, 2004.

Iako je premijer Sanader važnost projekta navodnjavanja usporedio s izgradnjom autocesta, ove je godine iz državnog budžeta za tu svrhu izdvojeno 19 milijuna kuna što je, po mišljenju dr. Ognjena Bonaccija, uglednog hidrologa, smiješno malen iznos: “Ta svota nije dovoljna niti za pokretanje tako složenog posla!” Budući da su postojeće brane, kanali i cjevovodi, što omogućavaju rad sustava za upravljanje vodama, nedovoljni za funkcioniranje sustava navodnjavanja, jasno je da spektakularne najave iz redova HDZ-a nemaju svoju znanstvenu podlogu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Da je navodnjavanje jedan od strateških projekata aktualne vlasti, štoviše, jedan od glavnih aduta HDZ-ovog paketa obećanih ekonomskih reformi, čuli smo i u predizbornoj kampanji i poslije nje od ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića i od premijera Ive Sanadera, koji je projekt navodnjavanja nazvao “ništa manje važnim od izgradnje autocesta”. Planirano navodnjavanje oko 500 tisuća hektara trebalo bi povećati domaću poljoprivrednu proizvodnju (prvenstveno u voćarstvu i povrtlarstvu) i, automatski, smanjiti potrebe za uvozom hrane iz inozemstva. Naime, samo tijekom 2003. Hrvatska je uvezla hrane u vrijednosti čak 1,2 milijarde dolara! Primjerice, uvezeno je voća u vrijednosti od oko 130 milijuna američkih dolara, što je gotovo neusporedivo s 1987., kada je uvezeno tek 45 milijuna voća, i to isključivo egzotičnog.

Uvoz radne snage

Premijer je svoj doprinos ozbiljnosti čitavog projekta dao i prihvaćanjem funkcije čelnog čovjeka Nacionalnog povjerenstva za projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, koji bi do kraja godine trebao razraditi tehničku stranu projekta. No, imenovanje profesora književnosti na čelo Povjerenstva nije jedina nelogičnost ovog razvikanog posla, izniklog na tlu nasušne potrebe da se racionalnim korištenjem vodenih resursa smanje štete zbog suša, koje su samo u prošloj godini dosegnule iznos od čak 2 milijarde kuna.

Ima ih još: od činjenice da je državni proračun za početak realizacije ovog skupog projekta predvidio, po mišljenju stručnjaka, nedovoljnih 19 milijuna kuna, pa do podatka o kopiranju izraelskog modela natapanja, koji se – upozoravaju znanstvenici - ne može preuzeti bez prethodnih temeljitih ispitivanja hidroloških resursa o kojima se kod nas zapravo zna – vrlo malo. Što će reći da spektakularne najave izgradnje projekta, koji bi gotovo preko noći unaprijedio poljoprivrednu proizvodnju i kvalitetu gospodarenja hidrološkim resursima, u stvari nemaju znanstvenu podlogu! Da ne govorimo o tome kako u Hrvatskoj nema dovoljno stručnjaka i radnika obučenih za rad na ovakvim poslovima, što bi – Vlada valjda najbolje zna zašto šuti o tome – vrlo vjerojatno podrazumijevalo i uvoz radne snage iz inozemstva.

Nepostojanje tradicije

“Preduvjeti za bilo kakvo organizirano gospodarenje vodama su poznavanje količina voda u prostoru i vremenu te postojanje građevina koje predstavljaju elemente sustava i omogućuju da se njime upravlja”, kazat će za Feral dr. Ognjen Bonacci, vodeći hrvatski hidrolog, profesor na splitskom Fakultetu graditeljstva i arhitekture, inače član nadzornog tijela Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a. Ističući kako kod nas ne postoji tradicija cjelovitih sustava navodnjavanja i odvodnjavanja, što u ovom slučaju tjera na dodatni oprez prije upuštanja u ovako izdašnu investiciju, dr. Bonacci kaže: “O količini voda i njenom rasporedu u Hrvatskoj ne znamo dovoljno. Posebno su nam nedostatna znanja o stvarno raspoloživim vodenim resursima tijekom sušnih, toplih razdoblja kad nam oni i najviše trebaju. Naša saznanja o podzemnim vodama u Hrvatskoj fragmentarna su, zapravo nedovoljna. Također, postojeće građevine poput brana, akumulacija, kanala, cjevovoda i crpnih stanica, koje omogućavaju rad sustava za upravljanje vodama, nedovoljne su za učinkovitost takvog projekta."

VODNIŠ LI HRVATSKU?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA