BALKANCI POD MASKAMA
Igor LASIĆ
20. svibnja, 2004.

Već petnaestak godina u Hrvatskoj se inzistira na srednjoeuropskom, nešto manje usrdno mediteranskom, identitetu. Hrvati su se zbog težnje da se distanciraju od Balkana odrekli i svoje djelomične, ali povijesne upućenosti na ćirilično pismo, pa ne čudi medijski stres kad hrvatsko glasačko tijelo za najbolju pjesmu Eurovizije odabere hit srbijanske zvijezde Željka Joksimovića. Nije potrebna velika dovitljivost da se u takvom odnosu prepozna ideološki diktat kojemu je devedesetih ritam udarao Franjo Tuđman

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dva dana nakon posljednje zagrebačke "norijade" - uličnog slavlja maturanata - na Dnevniku HTV-a pročitano je priopćenje Hrvatskog školskog sindikata "Preporod" koji je osudio destruktivno ponašanje alkoholiziranih srednjoškolaca i nazvao ga, među ostalim, "balkanskim". Budući da nismo otprve shvatili kakve točno veze adolescentska zabava povraćanja po prolaznicima ima s Balkanom, pitali smo predsjednika "Preporoda" Vinka Filipovića za objašnjenje. Je li, dakle, zloglasna "norijada" preuzeta iz aktualne prakse mlađahnih, razularenih žitelja Sofije i Skopja i Tirane, ili su možda još pripadnici Platonove legendarne Akademie imali običaj jednom godišnje na atenskoj Agori zalijevati žitelje polisa vodom i posipati ih brašnom?

"Naravno, nismo namjeravali dovoditi takvo ponašanje naših srednjoškolaca u vezu s kulturom starih Grka", rekao nam je Vinko Filipović, "nego smo željeli razumljivo poručiti javnosti o koliko je negativnoj pojavi riječ. Iskoristili smo uvriježenu sintagmu, iako ste načelno u pravu kad kažete da pojam ne odgovara sasvim precizno sadržaju. Sintagma je malo slobodnija i ja priznajem da bi je bilo teško braniti sa znanstvenog stajališta. Ali, u smislu osnovnog razumijevanja ona kod nas tako funkcionira, pa se pojmu balkanskog mogu pripisati određene necivilizacijske geste".

Društvena shizofrenija

Načelno, u pravu je i predsjednik "Preporoda". Kod nas i jest samorazumljivo uglavnom ono što je teško braniti sa znanstvenog stajališta. I ne samo kod nas; negativna etiketa Balkana, balkanskog, balkanštine, balkanizma i balkanizacije - kao primitivnog, nasilnog, prevrtljivog, neukog i prljavog - odolijeva kao "uvriježena" već stotinjak godina, otkako je Zapad pokušao "malo slobodnije", i bez potrebe da to brani "sa znanstvenog stajališta", objasniti političke procese koji su se odvijali u ovom dijelu Evrope, percipiranom kao "bure baruta" na jugoistoku kontinenta. Značenje etikete proširilo se ubrzo na kulturni, društveni i općenito civilizacijski, iliti "necivilizacijski" aspekt.

Ali, premda se danas na odium spram Balkana "i svega balkanskog" može naići i kod tih istih Zapadnjaka i katkad jednako u srcu Balkanskog poluotoka, u Grčkoj ili Albaniji ili Srbiji i Crnoj Gori, težnja da se od njega distancira zasigurno nigdje nije tako izrazita kao u Hrvatskoj. Već petnaestak godina inzistira se na srednjoeuropskom, nešto manje usrdno mediteranskom, hrvatskom identitetu. Balkanski, pa tako i orijentalni utjecaj na formiranje ovdašnje kulture, društva, gospodarstva i političkog sustava - sve da je ma koliko pozitivan i afirmativan - odbacuje se ili u najboljem slučaju prešućuje. Za javni diskurs, Hrvati su se odrekli i svoje djelomične, ali povijesne upućenosti na ćirilično pismo, pa ne čudi medijski stres u primjerima poput nedavnog, kad hrvatsko glasačko tijelo za najbolju pjesmu Eurovizije odabere hit srbijanske zvijezde Željka Joksimovića.

BALKANCI POD MASKAMA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

PLITKI STEREOTIPI
ČOBANI & KRKANLUK

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.