Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
3. lipnja, 2004.

PRIJETNJA ZELENOG TEPIHA: KAKVE ĆE EKOLOŠKE I KULTUROLOŠKE ŠOKOVE PROUZROČITI EKSPANZIJA GOLF-TERENA U HRVATSKOJ

PO RUPAMA I GORAMA
Igor LASIĆ
3. lipnja, 2004.

Glavni hrvatski problem s golfom nije socijalne naravi, recimo, u tome što većina puka u njemu nema šansu uživati niti posredstvom televizije. Problem golfa u Hrvatskoj je prvenstveno ekološki i kulturološki, jer tereni uništavaju biološku različitost na dotičnom području, a po tradiciji u Hrvatskoj golf baš i ne spada u motiv za turistički slogan: "Mediteran kakav je nekad bio". Ova lagodna sudbina zadesit će, sva je prilika, najprije Istru

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Uslijed svekolike elitizacije hrvatskog javnog života, sport se izdvaja kao jako važan medij za ilustriranje poželjnog modela uspjeha, a konkretni crème de la crème te i takve projekcije svakako je golf. Napucavanje loptice štapom preko livade utoliko sadrži brojne prikladne elemente: ekskluzivni klupski ili hotelski tereni, luksuzna polo-garderoba, ugodno dokoličarske šetnje bez znojenja, električni automobilčići ili živi dječaci-pomoćnici, newageovski kontakt sa zemljinim reljefom, vjetrom i suncem, vodom...

Usto je golf nesumnjivo privlačna igra - ovisnici se mahom zaklinju da je za totalno navlačenje dostatan već šut ili dva - ali naš glavni problem s golfom nije socijalne naravi, recimo, u tome što većina puka u njemu nema šansu uživati niti posredstvom televizije. Problem golfa u Hrvatskoj je prvenstveno ekološki i kulturološki, jer tereni uništavaju biološku različitost na dotičnom području, a po tradiciji u Hrvatskoj golf baš i ne spada u motiv za turistički slogan: "Mediteran kakav je nekad bio". Ali, ujedno sve to zadovoljava sasvim dovoljno uvjeta da golf kao elitnu disciplinu uskoro neizbježno dobijemo za vrat.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji svega nekoliko dovršenih terena za golf, točnije samo dva prava, na Brijunima i u Ozlju. Upravo se grade još dva, na jugozapadnom rubu Zagreba i u Zaprešiću, no prava ekspanzija tek je na pomolu, i brojat će se za početak desetcima terena, a u perspektivi i stotinama. "Slavonija će postati golf-teren, a tko previše radi - uhapšen", pjevaju Mile Kekin i Hladno pivo u svojoj hit-viziji neke buduće, cimerfraj Hrvatske; ova lagodna sudbina zadesit će ipak, sva je prilika, najprije Istru. Kako i dolikuje najnaprednijoj hrvatskoj regiji koja hrli k blagostanju elitnog turizma, županijski političko-ekonomski vrh nedavno je najavio ulazak krupnog austrijskog, hrvatskog, talijanskog i srbijanskog kapitala na poluotok, i uređenje 22 (dvadeset-i-dva) terena uz obalu, naročito zapadnu, te u unutrašnjosti u okolici Labina i Buzeta.

Ugrožena područja

A to podrazumijeva potravljivanje nekoliko tisuća hektara površina, na kojima zatim neće rasti ništa osim njegovane monokulture "englezerice", i poneke oaze sa stablima koja imaju razbiti monotoniju terena i učiniti igru uzbudljivijom. Na golf-terenima ne žive niti krtice - umjetno prihranjivanje trave i namjerno trovanje gotovo svih ostalih živih organizama neophodno je za kvalitetan putting green.

Engleska trava pritom ovdje ne može lijepo uspijevati samo uz pomoć kiše, nego je potrebno stalno je dodatno polijevati, što u vodno deficitnoj regiji kakva je Istra ima posebnu težinu. Uz postojeće svjetlosno zagađenje poluotoka, ni kukci više ne bi imali normalno stanište, pa nije jasno niti kako će tradicionalni istarski poljodjelci poput vinogradara i maslinara moći ubuduće govoriti o ekološkoj proizvodnji svojih delicija u ekološki tako ugroženom području.

"Teško je generalno reći koliko golf-tereni ugrožavaju ekosustav, jer to ovisi o području na kojem se grade", rekao nam je biolog Toni Nikolić sa zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. "Ako je područje već antropogeno degradirano, kao što je slučaj s oranicama, onda utjecaj golf-terena na biodiverzitet neće biti puno veći nego što je već i bio postignut traktorima. Niti u kukuruzištima ne raste ništa samoniklo, osim nešto onih korova koje ne uspijevamo uništiti... No, ako je riječ o gradnji na području kojeg odlikuje veći broj autohtonih vrsta, onda bi utjecaj svakako bio vrlo velik. U slučaju Istre, držim, zbilo bi se upravo to - dramatična promjena", kaže doc. dr. Nikolić.

PO RUPAMA I GORAMA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

AGRESIVNI ŠMINKERAJ

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA