Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
2. rujna, 2004.

KRONOLOGIJA PROPASTI

2. rujna, 2004.

* Željezara je osnovana 1938. godine kao privatna Talionica Caprag na čijim temeljima je nakon Drugog svjetskog rata izgrađen ogroman tvornički kompleks s objedinjenom proizvodnjom: od sirovine – rude, do završnog proizvoda – cijevi. Za potrebe radnika oformljeni su različiti instituti, fakulteti, najmoderniji objekti društvene prehrane, a izgrađeno je i stambeno naselje u kojem su živjeli zaposleni. Krajem 1990. godine Željezara je zapošljavala više od 13 tisuća ljudi;

* Za vrijeme Domovinskog rata sisačka Željezara pretrpjela je velika oštećenja. Premda pod stalnim udarom granata, 5700 radnika u Željezari u to je vrijeme proizvodilo više nego nakon završetka rata. Bivši direktor Miloš Petrović tvrdi da je čak 60 posto proizvodnje išlo za izvoz, dok je ostatak bio usmjeren za ratne potrebe. U to vrijeme počinju prvi pravi problemi: prestaje isporuka željezne rudače iz BiH, zatvaranjem koksare u Bakru gase se visoke peći, prestala je raditi i aglomeracija, proizvodnja čelika gomila gubitke… Proizvodnja u međuvremenu pada na dvadeset posto ukupnih kapaciteta. Kako bi sanirala gubitke država u Željezaru ulaže više od sto milijuna eura, ali kako ulaganje nije pratio plan restrukturiranja – taj novac nepovratno propada;

* Mogućnost dugoročnog spašavanja Željezare pojavila se 1999. godine s korejskim ulagačem Samsung Corporationom. Premda je ugovor o gradnji suvremene čeličane već bio potpisan, država nije željela dati jamstva za vraćanje kredita, tako da je projekt vrijedan 48 milijuna dolara propao;

* Dvije godine poslije, pokrenut je stečaj s preustrojem kao jedini način spašavanja Željezare. Iz tog vremena pamti se izjava tadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića koji je kazao kako Hrvatska ne treba metalurgiju. Raspisuje se međunarodni natječaj na kojem pobjeđuje rusko-austrijski konzorcij Trubo Impeks koji Željezaru kupuje za kunu. Rusi su dobili prednost u odnosu na ostale jer su obećali zadržavanje svih 1700 zaposlenih. Novi su vlasnici u Željezaru uložili deset milijuna eura od čega niti jedan cent nije otišao na razvijanje nove tehnologije. Problemi s financiranjem proizvodnje i plasmanom proizvoda, nagnali su Trubo Impeks da već nakon tri mjeseca napusti Sisak;

* Zbog neriješenih odnosa i neisplaćenih plaća krajem 2002. sindikati organiziraju jedan od najvećih radničkih prosvjeda u Hrvatskoj. U sukobu s policijom na Novom mostu ozlijeđeno je nekoliko radnika nakon čega u Sisak dolaze članovi Vlade predvođeni Davorkom Vidovićem i isplaćuju zaostale plaće. Željezaru ponovo preuzima stečajni upravitelj;

* Početkom 2003. godine, Željezaru kupuju ponovo Rusi. Ovaj put riječ je o Mečelju, koji je, kao i Trubo Impeks, obećao zadržati sve zaposlene radnike. Početkom ljeta ove godine predstavnici Mečelja od Vlade traže da se odrekne danih jamstava od 3,6 milijuna dolara, dopusti smanjenje broja zaposlenih i omogući slobodno raspolaganje imovinom tvrtke. Razgovaralo se i o povlaštenim cijenama energenata i osiguranom plasmanu proizvoda, na što je Vlada dijelom pristala. Iz kruga Željezare odvozi se sirovina. Radnici se šalju na kolektivni godišnji odmor. Usprkos tome, vlasnici Mečelja najavljuju odlazak i obećavaju da će pomoći u traženju novog partnera. Spominje se ukrajinski Inter Pipe, švicarski Duferk, talijanski Zinch Italia, slovačka Podbrezova… Ali tko bio da bio, svi radnici sasvim sigurno neće moći ostati na poslu. Prema neslužbenim informacijama, Mečelj je od tisuću i šesto radnika želio zadržati tek njih dvjesto…

Goran BORKOVIĆ

________________________________
Copyright © 1993 - 2022 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA