WAS IST JADRAN?
Vladimir MATIJANIĆ i Luko BRAILO
2. rujna, 2004.

Procjenjuje se da su od osamostaljenja Hrvatske do danas stranci kupili oko 30 tisuća nekretnina u Hrvatskoj, dok je od 2000. godine do danas Ministarstvo vanjskih poslova izdalo dozvole za kupnju u 2150 zahtjeva od 6034, koliko su ih podnijeli strani državljani. Nagli porast interesa uslijedio je od prije dvije i pol godine kada je Hrvatska brisana s karte sigurnosno opasnih zemalja. Strancima je atraktivna gotovo čitava obala, od Istre, do Dubrovnika gdje cijena kvadrata stambenog prostora dostiže i do 6000 eura

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Jadran je na udaru stranaca - rečenica koja se do neukusa izgovara u ljetnim mjesecima u zadnje vrijeme poprima bitno drugačije konotacije: hrvatska strana Jadrana zaista je na udaru stranaca, no, ne samo onih koji tu žele provesti tjedan ili dva, nego onih koji su se odlučili trajnije vezati za ovu jadransku obalu. Osim zbog opjevanih ljepota, interes za hrvatskom obalom zasnovan je i na čistoj tržišnoj logici: iako cijene nekretnina u Hrvatskoj stalno rastu i već su ove godine u prosjeku za tridesetak posto veće negoli lani, još uvijek su pristupačnije negoli na najskupljim mjestima španjolske ili talijanske obale.

Uvjeti za kupnju

Ministarstvo vanjskih poslova od 1. siječnja 2000. godine do 1. kolovoza 2004. odobrilo je 2150 od 6034 podnesena zahtjeva za stjecanje nekretnina stranim državljanima. Pojačani interes stranaca uslijedio je prije otprilike dvije i pol godine kad je Hrvatska prestala biti “sigurnosno opasna”. U Hrvatskoj stranci mogu kupovati nekretnine uz uvjet uzajamnosti i uz suglasnost ministra vanjskih poslova. Uzajamnost znači da vlasnicima nekretnina u hrvatskoj mogu postajati stranci u čijim državama hrvatski državljani mogu nesmetano stjecati nekretnine. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova “u ovom trenutku, uzajamnost bez posebnih ograničenja postoji sa SR Njemačkom, Francuskom, Nizozemskom, Belgijom, Španjolskom i Velikom Britanijom”. Sa susjednom Slovenijom takav ugovor ne postoji, pa niti slovenski državljani mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj, niti bi hrvatski mogli u Sloveniji.

Život je, naravno, nemoguće svesti u pravom iscrtane okvire, pa nekretnine kupuju i ljudi iz drugih država jednostavno zato što postoje i dvojna državljanstva, ali i mogućnost registracije tvrtke u Hrvatskoj, a one mogu neograničeno stjecati nekretnine. Stoga i ne čudi što na top ljestvici tražitelja nekretnina u Hrvatskoj vode Mađari, Austrijanci i Nijemci, a tu su u zadnje vrijeme sve češće i Česi. Mađari i Austrijanci po logici stvari, zbog nepostojanja reciprociteta ne mogu stjecati pravo vlasništva u Hrvatskoj, točnije, ako i kupe nekretninu ne mogu je uknjižiti na sebe. No, tu su već spomenute rupe u zakonu, točnije, mogućnost kupovine vlasništva preko tvrtke ili posjedovanje državljanstva neke od zemalja koje s Hrvatskom imaju riješeno pitanje uzajamnosti.

Zakoni i praksa

Kada se ide po zakonu, strani državljani Ministarstvu vanjskih poslova moraju podnijeti zahtjev s pravnom osnovom stjecanja prava vlasništva – dakle, najčešće kupoprodajni ugovor – dokaz o državljanstvu, dokaz o vlasništvu nekretnine – poput izvatka iz zemljišne knjige – uvjerenje nadležnog tijela da se nekretnina nalazi unutar granica građevinskog zemljišta. Uz sve to, naplaćuje se i upravna pristojba. Konačnu suglasnost daje ministar vanjskih poslova, a prethodno mišljenje daje i ministrica pravosuđa koja je zadužena kontrolirati postoje li kakve pravne zapreke za stjecanje vlasništva, pogotovo one vezane za propise koje strancima zabranjuju stjecanje vlasništva, a sadržane su u zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o šumama ili Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

WAS IST JADRAN?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.