GODINE OPASNOG OTPADA
Hrvoje PRNJAK
23. rujna, 2004.

Budući da Hrvatska nema novca za skupocjene sanacije devet lokacija na koje je opasni otpad dospio zbog nekontroliranog deponiranja štetnih tvari ili zbog gašenja proizvodnje u nekadašnjim industrijskim pogonima, njihova sudbina ovisit će o brzini hrvatskog integriranja u Evropsku uniju. A to znači da deponij Sovjak kraj Rijeke, zemljište oko Koksare u Bakru te šibenskog TEF-a, odlagalište ferolegura u Dugom Ratu i deponij radioaktivne šljake u Kaštel Lukšiću, odlagalište zauljenih muljeva u Botovu i fosfogipsa u Kutini, bivša tvornica glinice u Obrovcu, baš kao i tvornica Salonit u Vranjicu, najmanje do 2006. ostaju na popisu mogućih eko bombi!

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Vjerojatno ni najzadrtiji protivnici hrvatskog ulaska u Evropsku uniju, dakle, oni koji se – u nedostatku uvjerljivijih argumenata – gorljivo stavljaju u poziciju branitelja prava kumica da na pijacama prodaju domaći sir i mlijeko, nemaju ništa protiv saniranja bilo koje od devet kritičnih točaka sa službene liste lokacija visokoonečišćenog okoliša diljem Hrvatske, čiju sanaciju već nekoliko godina priprema (dakako, s naglaskom na teoretski dio) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

No, upravo je ekologija, koliko god bila “nebitna” u žučnim raspravama oko ulaska u EU, jedan od ključnih razloga za pridruživanje Hrvatske zemljama članicama EU jer prihvaćanje visokih standarda zaštite okoliša podrazumijeva i konačno saniranje tempiranih ekoloških bombi s opasnim otpadom.

Djeca na deponiju

Hrvatska, naime, nema novca za skupocjene sanacije (samo će saniranje “divljeg” odlagališta opasnog tvorničkog otpada vranjičkog Salonita koštati najmanje 30 milijuna eura, dok će, recimo, sanacija, bivše tvornice glinice u Obrovcu stajati nekoliko desetaka milijuna kuna više!), i ako dođe do novih zastoja u dosadašnjem tempu integracije u EU, spomenute bombe bez osigurača bi mogle još godinama ozbiljnije ugrožavati zdravlje stanovnika Rijeke, Zagreba, Kutine, Obrovca, Splita, Kaštela, Šibenika i brojnih okolnih naselja.

Naime, na popisu potencijalnih bombi nalaze se: deponij Sovjak kraj Rijeke, zemljište oko Koksare u Bakru te šibenskog TEF-a, odlagalište ferolegura u Dugom Ratu i zemljani deponij radioaktivne šljake u Kaštelanskom zaljevu, odlagalište zauljenih muljeva u Botovu i fosfogipsa u Kutini, napuštena tvornica glinice u Obrovcu, baš kao i tvornica Salonit u Vranjicu, nedaleko Splita. Mnoge od tih lokacija neograđene su i dostupne slučajnim prolaznicima, a na mnogima od njih, unatoč rizičnosti boravka na takvim mjestima, često se igraju i – djeca, u što smo se i sami uvjerili za posjeta Salonitovom deponiju te privremeno saniranom odlagalištu šljake (radioaktivne jalovine) u Kaštel Lukšiću!

“Trenutno se radi na kompletiranju dokumentacije zbog raspisivanja natječaja za saniranje svih devet lokacija, dok je za najbolji projekt sanacije Salonita natječaj zaključen 25. kolovoza. Ministarstvo tako želi doći do kvalitetnih rješenja kako bi te projekte moglo prijaviti za financiranje iz pristupnih fondova EU-a, koji će Hrvatskoj biti dostupni od 2006. godine”, poručila nam je ministrica Marina Matulović-Dropulić preko glasnogovorništva svog ministarstva. A to znači da će – uzmemo li u obzir minimalne rokove potrebne za saniranje pobrojanih objekata – Hrvatska još minimalno tri godine, a realno i čitavo desetljeće (jer je teško očekivati da će se sve lokacije sanirati istodobno, kako nas upozoravaju ekološki stručnjaci) biti zagađena opasnim otpadom. Dakako, ako Hrvatska uopće bude participirala u raspolaganju sredstvima iz pristupnih fondova EU. O drukčijem raspletu nas je jednostavno strah i razmišljati.

“Suradnja s Evropom nema alternativu, pogotovo na ekološkom planu”, kaže Toni Vidan, koordinator brojnih ekoloških programa i član Upravnog odbora Zelene akcije. “Spomenutih devet lokacija zapravo je naslijeđe neodgovorne industrijalizacije koju sada svi plaćamo, ali to ne pravda dosadašnju, nezadovoljavajuću brzinu u rješavanju problema opasnog, tj. tehnološkog otpada, što je najveći problem u čitavom sustavu rješavanju problema otpada”, nastavlja Vidan.

GODINE OPASNOG OTPADA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.