SVEJEDNOUČILIŠTE
Igor LASIĆ
6. listopada, 2004.

U Hrvatskoj zasad, kad je riječ o tržišno utemeljenom visokom obrazovanju, funkcioniraju samo projekti osnivanja ponekih "dislociranih" menadžerskih studija, tj. veleučilišta. Druge grane nisu zanimljive domaćem niti međunarodnom kapitalu kao ulagačko žarište, ni u Zagrebu ni po regijama, naročito zbog neprofitnog profila visokog školstva. Hrvatski bogataši ne pokazuju namjere da svoj novac ulažu ili ostavljaju kao sveučilišnu zadužbinu, pa se Crkva u Hrvata - posebice s najavom skorog osnivanja Katoličkog sveučilišta - pokazuje kao najveći naš obrazovni poduzetnik

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nedavna vijest s naslovnih stranica dnevnog tiska o osnivanju katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj nije jako uzbudila domaću akademsku i širu javnost. Kad je o sveučilišnim temama i novostima kod nas riječ, naime, njima se baš ne zamara previše involviranih pojedinaca ili ustanova, a indikativna je i reakcija ministra znanosti Dragana Primorca, na spomenutu najavu. "O tome nisam razgovarao ni s kim iz visokih crkvenih krugova", oprezno će Primorac u Večernjem listu, "ali sam čuo da će imati kvalitetne programe i studije koji neće biti konkurencija postojećima".

Posrijedi su studiji novinarstva, prava i menadžmenta, koji bi - prema riječima kardinala Josipa Bozanića - promicali hrvatsku kulturu. Na stranu sad pitanje kako su takva tri srodna studija, uvjetno rečeno, dovoljna za osnivanje sveučilišta. Ali, treba li visokom školstvu intenzivnije tzv. promicanje hrvatske kulture, ili pak s vidnim olakšanjem otklonjena mogućnost konkurencije, a bez kojih su kvalitetni studiji teško dosežan ideal? Zašto je našim ministrima i akademskom življu znanstvena konkurencija općenito neugodna pojava, do te mjere da javno proglašavaju svečanost njezina izostanka? Čemu osnivanje nečega što već postoji; ako navodni novum ne predstavlja konkurenciju i alternativu, u čemu se sastoji njegova prednost i potreba?

Smirujuće poruke

Osnivanje katoličkog sveučilišta ne privlači značajnu pozornost zbog smirujuće poruke da ono neće ugroziti privilegije postojećih, a izjava ministra znanosti, obrazovanja i športa ukazuje da će isto uživati i nova nekonkurentna sveučilišta. Daleko od toga da bi novo sveučilište u Hrvatskoj bilo nepoželjno, ako bi se njegov program i praksa temeljili na znanstvenim osnovama. Nažalost, ovdje već u najavi nije riječ o tome, nego o eksploatiranju izmučene nacionalno-konfesijsko-kulturne motivacije, kakva sa akademskim nema puno veze. Suština problema i ovaj put je sustavu koji drugima i drukčijima ne omogućava prosperitet.

Da nije tako, već bi u Hrvatskoj bilo osnovano neko novo sveučilište, privatno ili kakvo drugo, no sva bi djelovala na principima znanstvenim i stručnim. Konkurencija po tim načelima bila bi prvorazrednim kriterijem, a ministar bi podržavao ambijent zdravog akademskog prestiža. Ali, ne samo da u ovoj priči nisu glavni i jedini negativci naši profesionalni katolici, nego to u svemu svojem nesnalaženju nije niti Dragan Primorac. Jer, nema smisla njima uvaljivati prvenstvenu odgovornost za ono što bi trebali kreirati sami akademski građani, naročito zaposleni na Sveučilištu u Zagrebu. Jedan od Primorčevih prethodnika, također bivši dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Hrvoje Kraljević, posvjedočio je da su mnogi u Zagrebu previše samozadovoljni, što nije utemeljeno na istinskoj kvaliteti.

"Jedna vrlo ozbiljna analiza iz Šangaja nedavno je rangirala 500 najboljih sveučilišta u svijetu, a među njima nema Zagrebačkog. Međutim, tu su sveučilišta iz Ljubljane, Graza i Trsta, za koja veliki broj mojih kolega sa Zagrebačkog sveučilišta nipošto ne bi rekli da su bolji od nas. Upravo zato potrebna nam je konkurencija, radi odmjeravanja i podizanja kvalitete", rekao nam je Kraljević, kojega također čudi navedena izjava ministra Dragana Primorca.

SVEJEDNOUČILIŠTE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

APSURDNE FILIJALE
KRUG SAMOUNIŠTENJA

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.