DRŽAVNI POGROM
Vladimir MATIJANIĆ
4. studenoga, 2004.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ne zna kada će izraditi izmjene Zakona o najmu stanova kojima bi se zaštitili stanari u privatnim stanovima prema postojećem Zakonu o najmu stanova za zbrinjavanje deložiranih nadležna je jedinica lokalne samouprave; istodobno, Miroslav Buličić, gradonačelnik Splita, u kojemu šezdesetak ljudi čeka na iseljenje, tvrdi da “Grad nema stanova”

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Hrvatska država ne poduzima ništa da bi zaštitila skupinu od sedam tisuća ljudi kojima prijeti deložiranje iz privatnih stanova, iako se Ustavom odredila kao socijalna država i iako je čak i važećim Zakonom o najmu stanova normirano da bi deložirane osobe stambeno trebala zbrinuti jedinica lokalne samouprave. No, ma kako nevjerojatno zvučalo, ni sa socijalne, ni s pravosudne, a konačno, ni s humane strane nema mjera za zbrinjavanje ljudi koji su državnim hirom ostali bez ičega ili im prijeti takva sudbina. A samo u Splitu, koji prednjači po broju takvih slučajeva, trenutačno je šezdesetak obitelji pred iseljenjem. I oni će vjerojatno na svojoj koži osjetiti dobro razrađen sustav državne nebrige koji funkcionira bez pogreške.

Podsjetimo, radi se o oko sedam tisuća ljudi koji su se do 1990. godine legalnim načinima useljavali u nacionalizirane stanove. Nakon denacionalizacije, njihov status reguliran je Zakonom o najmu iz 1991. godine koji im je onemogućio otkup, ali ih je zaštitio kao nositelje stanarskog prava. No, izmjenama Zakona iz 1995. godine, stanari u privatnim stanovima izgubili su stanarsko pravo, te su dobili status zaštićenih najmoprimaca, što je u praksi trebalo značiti da su vlasnici stanova s njima trebali sklopiti ugovor o najmu, ali nisu morali.

Stanari i vlasnici su, stoga, bili prepušteni jedni drugima. Vlasnici uživaju određenu naklonost dobrog dijela sudaca koji su pravnu praksu ustanovili na štetu stanara, dok socijalne službe nemaju adekvatne mjere za njihovu zaštitu. Zbog toga čitave deložirane obitelji završavaju doslovno na ulici. Na raspolaganju su im boravišta za beskućnike, u kojima se, u principu, može tek prenoćiti, ili starački domovi, kako je nedavno primijetio Miroslav Buličić, gradonačelnik Splita, grada u kojemu je ovaj problem jedan od najizraženijih.

Zakon o najmu u članku 40., stavak 3. određuje da je za stambeno zbrinjavanje zaštićenog najmoprimca dužna jedinica lokalne samouprave. Problem, međutim, počinje baš tu. Buličić, vidno uzrujan, u izjavi za Feral kaže kako su svi donosili pogrešne odluke, a da bi sada “gradonačelnik trebao biti kriv”.

Pranje ruku

“Grad jednostavno nema stanova, niti imamo višak neraspoređenog novca”, tvrdi Buličić. Na napomenu da je Grad dijelio stanove nekim sportašima, te da se benevolentno odrekao svojih stanova u koje su bespravno upali hrvatski branitelji, dok s druge strane nema stanova za socijalno najugroženije, Buličić kaže kako “stanova sada nema i ja tu ne mogu ništa, jer Gradsko je vijeće takvo kakvo je i ono je donijelo tu odluku kojoj sam se usprotivio, i ja je smatram nelegalnom i pritiskom na sudbenu vlast. Ali, odluka je donesena”, kaže Buličić, te dodaje da protiv takve odluke ne može ništa.

Jedina mjera koju Grad, prema riječima njegova prvog čovjeka, trenutačno može poduzeti jest da bračni par, sedamdesetsedmogodišnja Marica i osamdesetogodišnji Milivoj Vukasović, koji su, u valu deložacija, posljednji izbačeni iz stana, zbrine u staračkom domu. Buličić kaže i da se svatko od izbačenih može natjecati za neki od gradskih socijalnih stanova. Ove godine, podijelit će ih se 20, dogodine 30, a prednost će imati dugogodišnji socijalni slučajevi, dok osobe deložirane iz bivših nacionaliziranih stanova neće imati nikakvu posebnu prednost. I to je to. Barem u Splitu.

DRŽAVNI POGROM
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.