ISHITRENI PRIKLJUČAK
Tena ERCEG
11. studenoga, 2004.

Nedavno sam u Zagrebu tražila literaturu o pravu i politici EU, i našla sam jednu jedinu knjigu, izdanje sveučilišta u Sarajevu. Ne mogu shvatiti da i Vlada i mediji proces priključivanja prikazuju kao vrlo kratkoročan, a ne postoji osnovni fond informacija, niti promišljanje alternativa. Sadašnja vlada je kao svoj politički projekt postavila priključivanje EU što brže, govori se o 2007. godini kao godini pristupanja. To znači da postoji jako veliki rizik da će se prihvatiti baš svi uvjeti EU, bez obzira na ekonomske, socijalne i kulturne posljedice

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Katarina Tomaševski (1953.) profesorica je međunarodnog prava i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Lund u Švedskoj, predavač u Centru za afričke studije na Sveučilištu Kopenhagen u Danskoj; bila je prva specijalna izaslanica UN-a o pravu na obrazovanje, a utemeljila je i Projekt pravo na obrazovanje. Pravni fakultet završila je u Zagrebu i na sveučilištu Harvard u SAD-u, a doktorirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu s temom “Terorizam u sustavu međunarodnog prava”. Živi u Danskoj. U svom istraživačkom radu bavi se pitanjima gladi, obrazovanja, zdravlja, policijskih i zatvorskih sustava, pravima žena, itd., a surađivala je i s Danskim centrom za ljudska prava, McGill centrom za medicinu, etiku i pravo u Montrealu, Svjetskom zdravstvenom organizacijom u Genevi, te Institutom za društvena istraživanja. Objavljuje na engleskom, francuskom, španjolskom, slavenskim jezicima, te kineskom i japanskom, a, uz više od 170 članaka i istraživačkih radova, napisala je i knjige: Uskraćeno obrazovanje: troškovi i lijekovi, Reagiranje na kršenja ljudskih prava, 1946.-1999., Između sankcija i izbora, Stranci u zatvoru, Ljudska prava u populacijskim politikama, Žene i ljudska prava, Djeca u zatvorima za odrasle: međunarodna perspektiva, te brojne druge.

Ustav od 800 stranica

- Koliko je opravdana bojazan da se ulaskom u Europsku uniju gubi vlastiti suverenitet?

- Priključivanje EU jest prijenos suvereniteta, jer se jako puno suverenih ovlasti prenosi na europske institucije, pa je 65 posto prava europsko, a ne više nacionalno pravo, ali ljudi znaju da se sva prava zajamčena Ustavom EU, mogu ostvarivati pred domaćim sudovima. Ono u čemu se svi slažemo jest da se temeljna prava i slobode moraju jamčiti.

- Kako ocjenjujete zastupljenost i zaštitu ljudskih prava u Ustavu Europske unije?

- Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je zaštita ljudskih prava ljudima najzanimljiviji i najvažniji dio Ustava EU. Ljude vrlo malo zanimaju europske institucije i birokracija, nažalost, vrlo malo ih zanima i ekonomija. Ono što ih najviše zanima i što su shvatili je da postoji zaštita ljudskih prava, i da europski Ustav nije politički program, nego da je to sažetak pravne zaštite temeljnih ljudskih prava koja su vezana za naš zajednički europski identitet. Najnovija istraživanja Eurobarometra pokazuju da 41 posto europskog javnog mnijenja vjeruje u EU, a 41 posto ne vjeruje. Međutim, samo 14 posto ljudi ima povjerenja u vlastite političke partije, dok ih 76 posto nema nikakvog povjerenja. Tako da projekt europskog Ustava pokazuje da ljudi zaista imaju više povjerenja u pravnu zaštitu nego u bilo kakva politička obećanja, platforme i programe.

- Zašto neke države izlaze na referendum o Ustavu EU, a neke ne?

- To zavisi o ustavima pojedinih zemalja. U Danskoj i u Irskoj, na primjer, svaki prijenos ovlasti i svaka promjena u EU mora se podvrgnuti referendumu. U Njemačkoj, i to su uspomene na razdoblje Hitlera, budući da se referendum upotrebljavao da bi se prihvatila Hitlerova politika, postoji jako velik skepticizam prema referendumu. Zato Njemačka ne raspisuje referendum, nego ima normalni demokratski proces, što znači da će njemački parlament prihvatiti Ustav. Od Njemačke je potekla inicijativa o stvaranju Europske povelje o ljudskim pravima, i tamošnji Ustavni sud svaku promjenu u europskim institucijama temeljito proučava. Najvažnije pitanje kojim se sud bavi je da li su sva temeljna prava koja njemački Ustav štiti jednako tako zaštićena europskim pravom.

ISHITRENI PRIKLJUČAK
< > | cijeli članak | verzija za tisak

UTJECAJ DESNICE
HRVATSKA BEZ PRAVNE ZAŠTITE

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.