EKOLOŠKI ALARM KOD DUBROVNIKA: PLANIRANA BRZA CESTA OD OSOJNIKA
DO DEBELOGA BRIJEGA, KOJA ĆE KOŠTATI OKO POLA MILIJARDE DOLARA, POTPUNO ĆE
UNAKAZITI PODRUČJE RIJEKE I ŽUPE DUBROVAČKE TE KONAVALA
ASFALT BEZ MILOSTI
Luko BRAILO
8. lipnja, 2006.
"S jedanaest izvorišta pitke vode, špiljama, rijetkim
biljnim i životinjskim vrstama, područje Rijeke dubrovačke predstavlja prostor
od međunarodnog značenja prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. Možete li u
tako osjetljivom prostoru zamisliti brzu cestu s četiri prometna traka, 2,5 kilometara
tunela, 800 metara vijadukata i sličnim objektima. Trasa te ceste se na
području Rijeke dubrovačke preklapa sa sanitarnom zonom prve kategorije
crpilišta pitke vode", upozoravaju konavoski ekolozi Luko Piplica i Đuro Capor
verzija za tisak
- Bojimo se užasnih posljedica koje može izazvati predložena
gradnja brze ceste od Osojnika do Debeloga brijega. Radi se o štetnom projektu
koji je u suprotnosti s proklamacijama o održivom razvoju i zaštiti okoliša,
osobito u priobalnom području kakvo su Rijeka dubrovačka, Župa dubrovačka i
Konavle - kažu za Feral mladi
konavoski ekolozi i članovi tamošnjih udruga za očuvanje kulturne i prirodne
baštine Luko Piplica i Đuro Capor, inače profesori likovne
kulture i povijesti u dubrovačkoj Gimnaziji.
Prije dva mjeseca zajedno s kolegama iz još šest dubrovačkih
i župskih udruga sličnog profila javno su se suprotstavili namjeravanoj gradnji
spomenute prometnice. Ovog je tjedna, nakon izostanka odgovora "od nadležnih",
Đuro Capor počeo s prikupljanjem
potpisa za peticiju koja će biti upućena Vladi RH, Dubrovačko-neretvanskoj županiji
i općini Konavle, kako bi se uoči skorog razmatranja Ekostudije o utjecaju na
okoliš trase još jednom razmotrile koristi i štete od ulaganja dosad
procijenjenog na više od 500 milijuna dolara!
Dakle, Osojnik je ulaz u Dubrovnik s buduće autoceste od
Ploča (koja će do juga Hrvatske u najoptimističnijim varijantama stići oko
2012. godine), dok je Debeli brijeg, odnosno područje Karasovića u Konavlima,
zadnja točka brze prometnice koja bi trebala ići do granice s Crnom Gorom. Gradnja
te ceste od četrdesetak kilometara s četiri prometna traka (što je u rangu
autoceste) podijeljena je na dionice od Osojnika do Brgata, zatim od Brgata do
Zračne luke "Dubrovnik" u Čilipima, te odatle do Karasovića/Debelog
brijega. Prema planovima Hrvatskih cesta (HC) najprije bi se trebao graditi
"sektor" od Brgata do ZL Dubrovnik, zatim od Osojnika do Brgata, te
od ZL-a do granice s Crnom Gorom. No, da bi tako zamišljena brza cesta mogla
biti i izgrađena, potrebno je da njezina trasa prođe vrlo teškim terenom, što
će i prema stručnim procjenama predstavljati strašno skup i iznimno složen
zahvat na područjima Rijeke i Župe dubrovačke te Konavala koja su, kako je
poznato, konfiguracijski izrazito uska, ako ne i najuži dijelovi kopna u
Hrvatskoj.
Novi atak
- Nije jasno kako se prometnica tolikih gabarita može planirati
na izrazito uskom području, ako istodobno u zaleđu Dubrovnika već postoji
planirana trasa koridora za buduću Jadransko-jonsku autocestu. Ovim se planom
HC-a otvara novi prometni koridor kroz pitomi i očuvani mediteranski krajolik,
posebno u Konavlima na čijem području već postoje tri županijske i jedna
državna cesta (Jadranska magistrala, op. a.), pa je novi atak na prostor
neprihvatljiv - kaže Luko Piplica.
S kolegom Caporom objašnjava
da, primjerice, područje Rijeke dubrovačke (dionica od Osojnika do Brgata, op.
a.) predstavlja fjord omeđen planinskim lancem, i da je to "izuzetno
složeni krški ekosustav" koji, usput, ima i "status zaštićenog krajolika".
S jedanaest izvorišta pitke vode, špiljama, rijetkim biljnim
i životinjskim vrstama, područje Rijeke dubrovačke predstavlja prostor od
međunarodnog značenja prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. "Možete li
u tako osjetljivom prostoru zamisliti brzu cestu s četiri prometna traka, 2,5
kilometara tunela, 800 metara vijadukata i sličnim objektima. Trasa te ceste se
na području Rijeke dubrovačke, preklapa sa sanitarnom zonom prve kategorije
crpilišta pitke vode, a treba li napominjati što i koliko za dubrovačko
područje predstavlja izvor Omble na tom
prostoru", pitaju se Feralovi
sugovornici. Dodaju kako je teško vjerovati da su planeri takvu cestu
"ucrtali" na području guste naseljenosti, odnosno "iznad
glava" desetaka tisuća stanovnika Rijeke dubrovačke koja će žiteljima tih
krajeva donijeti trajnu buku s tranzitnim prometom iz Crne Gore, Albanije...
I na prostoru Župe dubrovačke trasa brze ceste prolazi neposredno
iznad naseljenih mjesta poput Postranja, Zavrelja, Solina i Plata, a zbog
svojih gabarita i položaja ugrožava čak 17 izvorišta pitke vode, od kojih su
dva ("Vrelo" i "Robinzon") u sustavu lokalne vodoopskrbe.
Nadalje, planirana trasa uništava i velike poljoprivredne površine maslinika i
vinograda (osobito uokolo Brgata), devastira krajolik. Smanjuje kvalitetu
života zbog buke, a ne pridonosi boljem prometnom povezivanju Župe s Dubrovnikom
ili Zračnom lukom u Čilipima.
ASFALT BEZ MILOSTI
verzija za tisak
________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved. |