STARE SLIKE NOVOG SVIJETA
Đurđa KNEŽEVIĆ
6. srpnja, 2006.

"Analizirala sam slike korištene za promociju Novog Zelanda u Starom svijetu - bili su to viktorijanski engleski motivi, s bijelim muškarcem u prvom planu, predstavnikom tog sistema koji je u stvari nekadašnji kolonizator, tj. njegov izdanak, a sve to s ciljem da privuku investitore da dođu i investiraju u Novi Zeland, u Novi svijet. Nasuprot tome, u toj istoj kampanji maorske žene prikazivane su uvijek kao pasivni, egzotični objekti, pri čemu žena služi samo za pojačavanje egzotičnosti svoje skupine"

verzija za tisak

Pojam "socijalna geografija" teško možemo povezati s predmetom koji smo učili u školi, koji se uglavnom bavio mapiranjem, demografijom, populacijom. Što se događa kada se uz takvu geografiju poveže još i kritička perspektiva, te druge discipline kao što su antropologija, sociologija, političke znanosti, kulturni studiji, i sve to spoji u jedinstvenu analizu određenih regija, zemalja, mjesta? Sve te socijalno-ekonomsko-političke i kulturne aspekte socijalna geografija uvijek stavlja u kontekst određenih geografskih uvjeta jednoga mjesta, regije, države i sl. Socijalna geografija se rado ilustrira i povezuje s fenomenom globalizacije, što je tipičan fenomen socijalne ekonomske geografije, koja pokušava analizirati globalizacijske procese u kontekstu različitih zemalja.

Kad se govori o globalizaciji, pojam se, naime, različito razumije i doživljava u, recimo, zapadnoj Europi ili, pak, u nekom dijelu Afrike. Važan je prostor razlike. Uzmimo prostor razlike seksualnosti, ili geografiju roda, koja promatra kako se i što iz tog segmenta izučavanja, u različitim geografskim kontekstima, manifestira, prihvaća i odobrava. Tako jedna urbana sredina kao što je New York ima posve drugačiju kulturu, i imajući to u vidu, ne može se govoriti o jedinstvenom američkom odnosu, primjerice, prema homoseksualnosti, jer pogled na taj fenomen koji se manifestira u New Yorku posve je drugačiji od onog koji se manifestira, recimo, u Teksasu ili Kaliforniji.
 
Imenovanje ulica
 
Dakle, geografski aspekt nije samo aspekt klime, pejzaža, demografije i arhitekture, već se tu nalazi i određen povijesni razvoj i nasljeđe koje stoji iza tog mjesta, koje onda također uvjetuje kako će se određeni procesi manifestirati. K tome, kako će reći naša sugovornica, s postmodernizmom u društvenim znanostima geografija je gotovo posve uklonila barijere između raznih disciplina, pa se došlo do tzv. postdisciplinarnog trenutka u društvenim znanostima, gdje se sve discipline mogu povezivati, a od svake možemo uzeti ponešto što će koristiti znanstvenoj analizi.
 
O upravo skiciranoj socijalnoj geografiji kao (inter)disciplini govorila nam je mnogo opširnije Irena Ateljević, kojoj je to uostalom bila i doktorska teza. Povod za razgovor bio je njezino sudjelovanje i izlaganje na međunarodnom seminaru "Žene i politika", koji već deset godina za redom organizira Ženska infoteka u suradnji s fondacijom Heinrich Böll iz Zagreba te Interuniverzitetskim centrom iz Dubrovnika.
 
Ova Murteranka je doktorat obranila na Novom Zelandu, gdje je dugo živjela, pa joj je to na neki način i odredilo temu. Trenutno živi i predaje na univerzitetu u Amsterdamu. U svojoj doktorskoj tezi je promatrala političke procese kolonizacije na Novom Zelandu, točnije kolonizacije maorske zemlje, u smislu stvaranja doseljeničkih/kolonizatorskih naselja, i analizirala metode koje su pri tome korištene.
 
"Interesantno je bilo promatrati kako imigranti, budući sam sama bila imigrantkinja, doživljavaju prilagođavanje drugim sistemima, pitanja integracije, sve te kulturne politike, počevši od odnosa moći, globalne političke ekonomije i tome sličnog. Koristila sam se kritičkom analizom, metodom dekonstrukcije teksta i slika, koji nam oblikuju okvire i određuju kako razmišljati i kako vidjeti svijet."
 
Tako je analizirala slike korištene za promociju Novog Zelanda u Starom svijetu; bili su to viktorijanski engleski motivi, s bijelim muškarcem u prvom planu, predstavnikom tog sistema koji je u stvari nekadašnji kolonizator, tj. njegov izdanak, a sve to s ciljem da privuku investitore da dođu i investiraju u Novi Zeland, u Novi svijet. Nasuprot tome, u toj istoj kampanji maorske žene prikazivane su uvijek kao pasivni, egzotični objekti, pri čemu žena služi samo za pojačavanje egzotičnosti svoje skupine. Pratila je i analizirala na koji način bijeli kolonizator/muškarac dolazi do zemlje, kako se po njima određuje dominantna kultura. Najvidljivije je to, recimo, kod dodjeljivanja imena ulicama (napokon, cijeli Aucklandski zaljev je tako dobio ime po kolonizatoru). U takvom pristupu je visok potencijal socijalne geografije, jer nudi razumijevanje univerzalnih procesa. Stoga se te metode mogu primijeniti i u drugim kontekstima.
 

STARE SLIKE NOVOG SVIJETA
verzija za tisak