FERAL ISTRAŽUJE: JE LI PRETVARANJE VJESNIKA I
HINA-e U PARTIJSKE SERVISE SAMO UVERTIRA U HDZ-ov NAPAD NA HRT
MEDIJI U STAVU MIRNO
Ivica ĐIKIĆ
19. srpnja, 2006.
HDZ-ova operacija pretvaranja dnevnog lista Vjesnik
i državne novinske agencije HINA-e u stranački informativni servis suštinski je
važna jedino ako funkcionira kao pokazna vježba za ono što bi se na jesen moglo
zbiti u HRT-u. Dakle, očito se radi o ispipavanju terena za predizborni pohod
na Prisavlje, s obzirom da se za tu rabotu vrata otvaraju sad već gotovo
sigurnim odlaskom ravnatelja Mirka Galića u Pariz. "Supotpisat ću odluku o
slanju ravnatelja HRT-a u diplomaciju samo ako dobijem jamstva da to neće
značiti otvaranje vrata ponovnoj uspostavi stranački dirigirane
televizije", kazat će na to za Feral
predsjednik Stipe Mesić
verzija za tisak
"Premda nemam nikakvih ovlasti u vezi s imenovanjem
čelnih ljudi HRT-a, sigurno je da ću pažljivo motriti kako se razvija i u kojem
smjeru ide tamošnja situacija, te ću u okviru svojih ovlasti učiniti ono što
mogu da se javna radio-televizija ne pretvori u propagandnu mašineriju
vladajuće stranke, što je bio slučaj tokom devedesetih godina", kazao je Feralu
predsjednik Republike Stipe Mesić u
utorak poslijepodne, a zatim je – na konkretno pitanje što, zapravo, može
učiniti – kazao ovako: "Supotpisat ću odluku o slanju sadašnjeg ravnatelja
HRT-a Mirka Galića u diplomaciju
samo ako dobijem čvrsta jamstva da to neće značiti otvaranje vrata ponovnoj
uspostavi stranački dirigirane televizije."
Iako pomalo štura, poruka s Pantovčaka prilično je jasna, s
tim da se Mesić nije htio upuštati u
dodatna obrazloženja u vezi s HDZ-ovim instaliranjem novog Upravnog vijeća
HINA-e: u ponedjeljak je izjavio da bi valjalo prestati s Račan-Sanaderovom praksom
nekonzultiranja opozicije prilikom izbora upravljačkih struktura u ustanovama
od javnoga značaja, što je u redovima SDP-a odmah rezultiralo puštanjem glasova
o Mesićevim podzemnim sporazumima sa
Sanaderom oko podjele utjecaja na
HTV-u i o manjku predsjednikove odlučnosti da se jasno odredi o bahatosti
aktualnog premijera u stvarima državnih medija. Iz bliskog suradničkog
okruženja šefa države, pak, na te se glasove odgovara ovako: "Naravno da
je predsjedniku savršeno jasno da je prošla Vlada smjenjivala, uglavnom, one
ljude koji su na medijske pozicije stigli zahvaljujući političkoj podobnosti i
služenju Tuđmanovu HDZ-u u
devedesetima, ali ne može on, predsjednik Republike, obrazlagati i pojašnjavati
smjene koje je proveo netko drugi: neka to kaže Račan i Mesić će stati
iza toga."
Stranački servisi
HDZ-ova operacija otvorenog pretvaranja dnevnog lista Vjesnik
i državne novinske agencije HINA-e u stranački informativni servis suštinski
je, dakle, važna jedino ako funkcionira kao pokazna vježba za ono što bi se na
jesen moglo zbiti u Hrvatskoj radio-televiziji: ukoliko operacija bude ograničena
na dva spomenuta državna medija, partija Ive
Sanadera neće dobiti gotovo ništa izuzev oštrih prosvjeda Evropske
komisije, OESS-ove misije u Hrvatskoj, te međunarodnih i domaćih strukovnih
organizacija. Ako nije riječ o pokaznoj vježbi, onda imamo posla s HDZ-ovim
iracionalnim demonstriranjem vladarske svemoći, s otkrivanjem pravog lica kad
se radi o poimanju tzv. medijskih sloboda i sa zadovoljavanjem karijerističkih
ambicija nekolicine dugogodišnjih pripuza vladajuće partije, koji misle da je
došao čas da se naplati lojalnost: naime, društveni utjecaj državne novinske
agencije i Vladina dnevnika prilično je nikakav i ovladavanje tim polumrtvim
medijskim adresama ne može imati osobita utjecaja na HDZ-ov budući izborni
rezultat, ako se ne smatra da bi pozitivne efekte mogla polučiti već sama
smjena kadrova koje je posadila Vlada Ivice
Račana.
Hrvatska informativna novinska agencija inertni je mehanizam
s dvjestotinjak zaposlenih i taj mehanizam nije uspjela pokrenuti nijedna
upravljačko-urednička garnitura u posljednjih petnaest godina: inertnost se,
recimo, ogleda u tome što rečena agencija vijesti o događajima redovito
objavljuje više sati po njihovu okončanju, ali i u tome što država svake godine
mora izdvojiti nekoliko milijuna kuna da bi HINA uopće mogla postojati, s
obzirom da ta kuća prodajom svojih usluga uspijeva pokriti tek polovicu
financijskih potreba. Procjenjuje se da je u HINA-u dosad ulupano više od
stotinu milijuna proračunskih kuna, ali bez osobita efekta.
Osim profesionalne zaostalosti i dugogodišnjeg parazitiranja
na državnim jaslama, državnu novinsku agenciju već dugo obilježava i tinjajući
sukob nadmoćne većine koja je ideale tuđmanizma i tzv. državotvornosti trajno
pretpostavila žurnalističkim postulatima, te uvjerljive – pritom još i rascjepkane
– manjine koja je ili svjetonazorski sklona ljevici ili bi se, jednostavno,
željela baviti novinarstvom bez političkog upliva i nadzora. Sukob ovih dana
ulazi u završnu fazu, a najveće šanse da iziđe kao pobjednica ima Smiljana Škugor, urednica unutrašnje
politike u HINA-i i godinama najčvršća HDZ-ova poluga u toj agenciji, iako se
uredničkog mjesta domogla u Račanovo vrijeme.
MEDIJI U STAVU MIRNO
verzija za tisak
________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved. |