Interview



reklama

Registrirani korisnici:





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator


Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
Stranica obnovljena:
18. siječnja, 2007.

BORIS BAKAL, VODITELJ KAZALIŠNE DRUŽINE "BACAČI SJENKI" I MULTIMEDIJALNI UMJETNIK, O PROJEKTIMA POD ZAJEDNIČKIM NAZIVOM "ČOVJEK JE PROSTOR"

GRAĐANI NISU OVCE!��
Bojan MUNJIN
17. siječnja, 2007.

Akcija "Pravo na grad" želi pokazati građanima što se iza njihovih leđa, zapravo, događa. Oni su trenutno žrtve Bandićeve predsjedničke kampanje koja se zove - grad Zagreb. Sportski tereni se otkupljuju za jedan euro i pretvaraju u građevinska zemljišta, a odustajanje Grada od prvootkupa gradskih lokacija, umjesto da na tome Grad zaradi, ukazuje na privatni dogovor nekih osoba iz vlasti i nekih osoba iz sfere kapitala nauštrb građana. U ovom trenutku, osim Cvjetnog trga, u Zagrebu postoji dvadeset lokacija kojima se sprema "prenamjena" u prostore visoko komercijalne vrijednosti

verzija za tisak

bakal_boris_120.jpg- Čini se da su vaši projekti pod zajedničkim nazivom "Čovjek je prostor" na pola puta između umjetničke ekspresije i društvenog angažmana?

- Radi se o specifičnom bilježenju grada i vremena, koje već nekoliko godina provodimo u Zagrebu u raznim oblicima i pod različitim nazivima. Tako smo nedavno u kinu Tuškanac, a u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, stavili na uvid građanima materijale snimljene u okviru projekta "Vitić pleše", i to u vidu dokumentarne instalacije. Intervjuirali smo arhitekte i stanare, snimali sastanke kućnih savjeta, razgovore unutar raznih obitelji, sastanke sa stambeno-komunalnim poduzećem kao i koncerte, predstave i umjetničke intervencije vezane za ovaj projekt... Prikupljanje svjedočanstava o događanjima u urbanim cjelinama - filmova, fotografija, tonskih zapisa i knjiga – nagnalo nas je da napravimo i interaktivni website, Urbopedia Zagreb, gdje bi građani vidjeli što se na određenim lokacijama kreativno dogodilo i tijekom vremena palo u zaborav.
 
- Zašto se taj projekt zove "Vitić pleše"?
 
- Svaki naš projekt prizivan je temom konkretnog prostora i ljudima u njemu; građanima koji obitavaju u tom prostoru dajemo mogućnost da vide da ono što su radili ili rade u prostoru ima smisla, a ne da je riječ o nečemu što prolazi i zaboravlja se. Proučavajući objekte koje je projektirao Ivan Vitić, jedan od najvećih arhitekata hrvatske moderne, uočili smo da je nekada postojala ideja zajedničkog dobra, zajedništva i optimizma te da se ona izgubila već u osamdesetima, drastično u devedesetima, a danas se čini da je nema. Zgrada u Laginjinoj, inače središte ovog projekta, jest remek-djelo, osmišljena tako da stanari sami pomjeranjem grilja otvaraju kolorističke kombinacije u raznim bojama kako je ostavio arhitekt, dakle, da sami slikaju svoju fasadu. Bila je to jedna brbljava fasada koju su zvali papiga ili Mondrian i koja je plesom stanara na razne emotivne načine komunicirala sa svojim okolišem. Zadnjih dvadeset pet godina te grilje više ne funkcioniraju, fasada otpada, liftovi ne rade...
 
Sudionici pothvata
 
- Vaša akcija je neka vrsta reanimacije javnog dijaloga?
 
- Nama je bila namjera da se zgrada koja je u katastrofalnom stanju - popravi. Stoga smo odlučili da pokažemo stanarima da ta zgrada ima i estetsku vrijednost i da i oni mogu biti sudionici umjetničkog i materijalnog pothvata. Uvjerili smo ih da počnu civilno djelovati. Danas se stanari o svojoj zgradi aktivno brinu, nabavljaju sredstva i stvaraju uvjete za obnovu zgrade, koja bi tu ruinu ponovno pretvorila u biser hrvatske arhitekture. Ono što je potrebno jest informacija i poticaj: šuteći, građani postaju ovce za klanje u mnogim područjima.
 
- Uz druge nevladine organizacije, i vaša umjetnička družina "Bacači sjenki" uključena je u projekt "Pravo na grad".
 
- Kroz projekt "Bilježenje Grada - Bilježenje Vremena" željeli smo stvoriti arhiv koji će ljudima davati sigurnost i povjerenje da se na određenom mjestu događalo nešto vrijedno i zanimljivo što je formiralo grad u kojem oni danas žive. U radu na projektima, i inače, fokusiramo se na paradigmatične primjere, da bismo pokazali principe kako se u gradu može živjeti, kako se može djelovati i kako se može o njemu misliti. Danas se o gradu ne postavljaju prava pitanja i ne daju odgovori. Akcija "Pravo na grad" želi pokazati građanima što se iza njihovih leđa, zapravo, događa. Oni su trenutno žrtve Bandićeve predsjedničke kampanje koja se zove - grad Zagreb.
 

GRAĐANI NISU OVCE!
verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.