NASILJE KAO SUDBINA
Tena ERCEG
28. lipnja, 2006.
UN je prije dva tjedna osnovao kontaktnu skupinu koja bi sada trebala arbitrirati u pregovorima između privremene vlade i islamskih pobunjenika. Istodobno, stručnjaci konstantno upozoravaju da u Somaliji, zbog izostanka pomoći međunarodne zajednice u ekonomskom razvoju i uspostavi funkcionirajuće vlade, generacije djece odrastaju u atmosferi nasilja, u kojemu i sami sudjeluju kao vojnici. S obzirom na to, i rasvjetljavanje ubojstva Martina Adlera po svemu će sudeći ostati samo na obećanju privremene vlade
Švedski snimatelj slobodnjak Martin Adler prošlog je
tjedna ubijen u demonstracijama u glavnom somalijskom gradu Mogadišuu. Svrha
prosvjeda bila je da se podrži mirovni sporazum koji je dan prije ubojstva Adlera potpisan u Sudanu i kojim su se
privremena somalijska vlada i Savez islamskih sudova formalno pristali
međusobno priznati i prestati s nasiljem. No, razlog prosvjeda bio je i da se
privremenoj somalijskoj vladi pokaže da oni koji podupiru Savez islamskih
sudova – islamističku skupinu koja, po svemu sudeći, želi Somaliju pretvoriti u
šerijatski uređenu državu, i koja je prije nekoliko tjedana praktički preuzela
kontrolu nad gotovo cijelom zemljom – ne žele međunarodne mirovne snage u
svojoj zemlji. Njih, međutim, želi privremena vlada, a kao što neslaganje oko
ovog temeljnog pitanja pokazuje ispraznost nedavno dogovorenog mirovnog
sporazuma, tako i ubojstvo fotografa Adlera
pokazuje da je uspostava mira i reda u Mogadišuu, jednom od najopasnijih
gradova na svijetu, itekako daleko od istine.
Katastrofalna
situacija
Četrdeset sedmogodišnjem Martinu Adleru ovo nije
bio prvi put da boravi u Somaliji. Tamo se ponovno zatekao nakon što su tu
zemlju strani novinari neko vrijeme zaobilazili zbog katastrofalne sigurnosne
situacije, da bi se neki od njih vratili upravo na poziv vođe Saveza islamskih
sudova Sharifa Šeika Ahmeda, da dođu i uvjere se kako je
grad siguran. Iskusni i nagrađivani Adler,
koji je brojna ratišta, od Ruande, Čečenije, Sijera Leonea do Iraka i
Afganistana, obišao u vrijeme najžešćih borbi, tako je ubijen dok je snimao civile
na mirovnim demonstracijama, metkom u leđa iz velike blizine, naravno, od
nepoznatog napadača.
Somalija je privremenu vladu dobila tek 2004. godine, a
prethodnih je 13 godina u zemlji vladala anarhija. U pregovorima koji su
održani u susjednoj Keniji prije dvije godine za predsjednika je izabran Abdullahi Yusuf, a za premijera Ali
Mohamed Ghedi. Vlada je, međutim, uspjela uspostaviti kontrolu samo nad
malim dijelom teritorija oko grada Baidoa, od Mogadišua udaljenog 250
kilometara, iz kojeg se vlada praktički ni ne miče. Premda je podupiru i međunarodna
zajednica i većina susjeda, ona je previše slaba da bi postavljala ikakve
uvjete u nadolazećim pregovorima sa Savezom islamskih sudova.
Savez islamskih sudova, pak, financiraju poslovni ljudi iz Saudijske
Arabije i zaljevskih država, koji tvrde da nemaju namjeru Somaliju urediti
prema Šerijatskom zakonu, pa ipak u nekim su dijelovima zemlje to već proveli,
zatvorivši kina i zabranivši slavljenje Nove godine. No, budući da im je po
prvi put u 15 godina uspjelo uspostaviti nešto nalik centralnoj vlasti i barem
donekle zaustaviti nasilje na ulicama, ova organizacija među stanovništvom
uživa veliku popularnost. Sudeći prema medijskim izvještajima, Somalijci kao
većinski suniti navodno nemaju veliki problem s idejom da se zemljom upravlja
prema islamskim zakonima, naročito nakon toliko godina ubijanja, gladi i
neimaštine. S druge pak strane, iako se u javnosti zalaže za uspostavu dobrih
odnosa s međunarodnom zajednicom, uključujući i sa SAD-om, vođa Saveza
islamskih sudova Sharif Šeik Ahmed
po arapskim je medijima prijetio Amerikancima da će ih "naučiti lekciju
koju nikada neće zaboraviti" ukoliko i dalje budu podupirali svoje
saveznike iz protuterorističke alijanse.
Tri skupine
Ta alijansa je treća skupina koja se u Somaliji bori za
vlast, a čini je koalicija sekularnih ratnih vođa, koji su 1991. godine,
svrgnuvši s vlasti tadašnjeg diktatora Mohameda
Siada Barrea, započeli građanski rat, zbog kojeg Mogadišu danas i jeste
grad sravnjen sa zemljom u kojemu se oružje prodaje na tržnicama i koje je
poprište brojnih, često nejasnih sukoba lokalnih i stranih interesa. Iako su ih
pripadnici Saveza islamskih sudova u vojnom smislu nadjačali, oni su još uvijek
utjecajna interesna skupina, naročito otkad ih je, prema tvrdnjama brojnih
američkih medija, počela financirati američka vlada kao suradnike u borbi
protiv terorizma, kršeći pritom UN-ov embargo na oružje. Prošle zime su tako
osnovali Savez za ponovnu uspostavu mira i protuterorizam, pa su se njihovi članovi
uskoro na ulicama Mogadišua pojavili naoružani raketnim minobacačima, granatama
i drugim oružjem, koje je korišteno i u posljednjim sukobima kada je ubijeno
oko 300 ljudi, a više stotina ranjeno.
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.