DRAMA POD MOSTOM
Luko BRAILO
19. srpnja, 2006.
Tijekom svečanog otvorenja radova na pristupnim cestama prije osam mjeseci prisutnim novinarima je posebno skrenuta pozornost na to kako je s papirološkim dijelom "povijesnog projekta" sve u redu – zabrujali su potom i teški građevinski strojevi, a vlasnici zemlje su ubrzo osobnim obilaskom terena otkrili da se neovlašteno gradi i na njihovoj imovini, tj. na česticama zemlje na poluotoku Međed, u katastarskoj općini Slivno. "Pred Upravnim sudom RH podigli smo tužbu protiv RH za smetanje posjeda i vlasništva", veli jedan od podnositelja tužbe
Dobrih osam mjeseci nakon svečanog otvorenja gradilište mosta
kopno – Pelješac, uz mjesto Komarna na neretvanskoj strani Malostonskog
zaljeva, zjapi prazno. Unatoč opustjelom gradilištu glasnogovornik Vlade RH Ratko Maček opovrgava spekulacije o
odustajanju od projekta premošćivanja čije je ostvarenje, kako je poznato,
"privremeno zaustavljeno" dok se zagrebački i sarajevski stručnjaci
ne dogovore o visini budućeg mosta. Prema dostupnim informacijama, koje se što
se tiče pelješkog mosta javnosti dijele na kapaljku (primjerice, još se ne zna
koliko će taj projekt koštati, kako i iz kojih će se izvora financirati...), na
gradilištu je "dovršena prva faza grubih građevinskih radova, probijeni su
središnji plato i pristupne ceste", pa se stoga teška mehanizacija povukla.
I dok se čeka usuglašavanje visine budućeg mosta koji je Sanaderova Vlada označila kapitalnim i
"povijesnim" projektom, jer će se njime "iz prometne
izoliranosti izvući jug Hrvatske te revitalizirati Pelješac i otok
Korčulu", uz samo gradilište u Komarnoj i pripreme za premošćivanje vuče
se i teški problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na koridoru pristupnih
cesta koje se dobrim dijelom nalaze u privatnom vlasništvu. O tom se dijelu
tzv. pripremnih radova u Vladi RH i Hrvatskim cestama (HC) kao investitoru
projekta koji je, kako se procjenjuje, trenutačno težak najmanje 350 milijuna
eura, uporno šuti. Zašto je tome tako kad se upravo u Vladinim i krugovima HC-a
za "smetanje posjeda i vlasništva" znalo i prije nego je premijer Ivo Sanader s pripadajućom svitom 10.
studenoga prošle godine svečano označio početak gradnje pristupnih cesta,
vjerojatno znaju samo posvećeni iz redova samozvanih "pokretača
Hrvatske".
Nepoznati sadržaj
No, prema Feralu dostupnoj
i obimnoj dokumentaciji, tzv. trenutačni zastoj na gradilištu u Komarnoj je
prouzročen i tužbom osmorice vlasnika zemljišta iz Splita, Rijeke, Biograda,
Sarajeva, Darde, Osijeka i Zagreba (podaci poznati Uredništvu) koji smatraju da
se u slučaju gradnje pristupnih cesta hrvatska država zaigrala na njihovu
štetu. Dakle, spomenuti vlasnici zemlje na poluotoku Međed u samoj blizini
Komarne su još 30. lipnja 1997. godine Uredu državne uprave u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji podnijeli zahtjev za povratom tih nekretnina
oduzetih u vrijeme SFRJ, a koje se nalaze u katastarskoj općini Slivno. Ujedno
su ti vlasnici Zemljišnoknjižnom redu Općinskog suda u Metkoviću podnijeli i
prijedlog za upis zabrane raspolaganja na njihovim nekretninama koje su u
postupku povrata.
Prošle su godine, a taj postupak još nije okončan. Tijekom
svečanog otvorenja radova na pristupnim cestama prisutnim novinarima je posebno
skrenuta pozornost da je resorno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva (MZOPUG) za taj zahvat 28. listopada 2005. godine odobrilo
tzv. načelnu dozvolu. To je trebalo značiti kako je i s državne razine u
papirološkom dijelu "povijesnog projekta" sve u redu, te da nema
zakonskih prepreka za početak radova u Komarnoj. Međutim, sa sadržajem te
"načelne dozvole" novinari nisu upoznati, nego je ostalo MZOPUG-u
vjerovati na riječ.
Zabrujali su potom i teški građevinski strojevi, a vlasnici
zemlje su ubrzo osobnim obilaskom terena otkrili da se neovlašteno gradi i na
njihovoj imovini, tj. na česticama zemlje 8114/1 i 8114/2 na poluotoku Međed, u
katastarskoj općini Slivno.
Nejasna razlika
- Otkrili su, priča nam jedan od njih tražeći anonimnost, da
su Hrvatske ceste sa svojim izvođačima radova "obuhvatili" i njihove
nekretnine u površini od oko 40.000 metara četvornih!? Iznenađeni takvim postupkom
"kopali" su dalje, pa su uspjeli pribaviti i lokacijsku dozvolu koju
je za "zahvat u prostoru most kopno – Pelješac s pristupnim cestama"
izdao MZOPUG 29. rujna 2005. godine. No, uvidom u dozvolu kao i u prateću
dokumentaciju vlasnici zemlje su utvrdili da tim dokumentom "nije
predviđen nikakav zahvat" na njihovim nekretninama!?
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.